Novi prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima na noge je digao proizvođače video – igara u Hrvatskoj.
Iako se, kako ističu u gejming industriji, njihova djelatnost ovim prvi put jasno definiše, prijedlog zakona koji potpisuje Ministarstvo kulture daleko je od onoga što su očekivali.
„Ovaj je prijedlog još dalje od sličnih zakona u drugim zemljama, poput Britanije, u kojoj država podstiče proizvođače videoigara“, kaže Alan Sumina, direktor i suvlasnik Nanobita, jedine hrvatske kompanije koju je FT uvrstio na listu brzorastućih po rastu prihoda od 2012. do 2015. godine.
Novi prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima na noge je digao proizvođače video – igara u Hrvatskoj.
Iako se, kako ističu u gejming industriji, njihova djelatnost ovim prvi put jasno definiše, prijedlog zakona koji potpisuje Ministarstvo kulture daleko je od onoga što su očekivali.
„Ovaj je prijedlog još dalje od sličnih zakona u drugim zemljama, poput Britanije, u kojoj država podstiče proizvođače videoigara“, kaže Alan Sumina, direktor i suvlasnik Nanobita, jedine hrvatske kompanije koju je FT uvrstio na listu brzorastućih po rastu prihoda od 2012. do 2015. godine.
Prihodi u izvozu
U toj kompaniji, osnovanoj 2008, radi stotinak radnika. Prihodi su lani bili oko 57 miliona kuna i najvećim su dijelom ostvareni u izvozu, a dobit 12 miliona kuna. U hrvatskoj gejming industriji danas postoji dvadesetak važnijih kompanija, s oko hiljadu ljudi. U Klasteru hrvatskih proizvođača računalnih igara (CGDA) zadovoljni su što su u Vladi prepoznali značaj industrije videoigara i uvrstili tu branšu u novi zakonski prijedlog. No, pohvalama je tu i kraj, pa se u tom Klasteru žale da se u zakonskom prijedlogu spominju samo uzgred i bez jasnih koristi koje će industrija od toga imati.
– Zatražit ćemo sastanak u Ministarstvu kulture i iznijeti naše primjedbe i prijedloge – kaže Andrej Kovačević, predstavnik CGDA.
Dodaje kako je u prijedlogu nekoliko spornih tačaka. Prije svega, nema iskoraka u definiranju konkretnih aktivnosti kada je riječ o videoigrama. Novi oblici se nominalno priznaju kao audiovizualna djelatnost, ali na tome sve staje. Uz to treba dopuniti pravilnike za audiovizualne djelatnosti kako bi uključivali i videoigre. Traže i promjenu i statuta HAVC-a, tim više što bi upis u njegov registar ubuduće trebalo da bude ključ za kompanije koje proizvode videoigre.
“Ako izmjene ostanu samo na priznavanju videoigara kao audiovizualne djelatnosti, onda govorimo samo o kozmetičkim izmjenama“,poručuje Kovačević.
Odnos gejming industrije i HAVC-a i inače je, tvrde proizvođači videoigara, prilično nejasan. U gejming industriji se žale da im je upis u registar samo još jedan od administrativnih nameta, a da od toga neće imati koristi. Šta više, žale se, mogli bi da plaćaju i poveće kazne ako se ne registruju.
“Gejming industrija će imati pravo na podršku. Hrvatska u tome ima šta da ponudi i HAVC u tome vidi budućnost“, ističe Daniel Rafaelić iz HAVC-a.
U toj kompaniji, osnovanoj 2008, radi stotinak radnika. Prihodi su lani bili oko 57 miliona kuna i najvećim su dijelom ostvareni u izvozu, a dobit 12 miliona kuna. U hrvatskoj gejming industriji danas postoji dvadesetak važnijih kompanija, s oko hiljadu ljudi. U Klasteru hrvatskih proizvođača računalnih igara (CGDA) zadovoljni su što su u Vladi prepoznali značaj industrije videoigara i uvrstili tu branšu u novi zakonski prijedlog. No, pohvalama je tu i kraj, pa se u tom Klasteru žale da se u zakonskom prijedlogu spominju samo uzgred i bez jasnih koristi koje će industrija od toga imati.
– Zatražit ćemo sastanak u Ministarstvu kulture i iznijeti naše primjedbe i prijedloge – kaže Andrej Kovačević, predstavnik CGDA.
Dodaje kako je u prijedlogu nekoliko spornih tačaka. Prije svega, nema iskoraka u definiranju konkretnih aktivnosti kada je riječ o videoigrama. Novi oblici se nominalno priznaju kao audiovizualna djelatnost, ali na tome sve staje. Uz to treba dopuniti pravilnike za audiovizualne djelatnosti kako bi uključivali i videoigre. Traže i promjenu i statuta HAVC-a, tim više što bi upis u njegov registar ubuduće trebalo da bude ključ za kompanije koje proizvode videoigre.
“Ako izmjene ostanu samo na priznavanju videoigara kao audiovizualne djelatnosti, onda govorimo samo o kozmetičkim izmjenama“,poručuje Kovačević.
Odnos gejming industrije i HAVC-a i inače je, tvrde proizvođači videoigara, prilično nejasan. U gejming industriji se žale da im je upis u registar samo još jedan od administrativnih nameta, a da od toga neće imati koristi. Šta više, žale se, mogli bi da plaćaju i poveće kazne ako se ne registruju.
“Gejming industrija će imati pravo na podršku. Hrvatska u tome ima šta da ponudi i HAVC u tome vidi budućnost“, ističe Daniel Rafaelić iz HAVC-a.