Mozillini istraživači otkrili su da su opcije poput “ne zanima me”, “ne sviđa mi se”, “prestani preporučivati kanal” i “ukloni iz historije gledanja” neučinkoviti u sprječavanju preporučivanja sličnog sadržaja.
Ove opcije i dalje dopuštaju više od polovice preporuka sličnih onome što su korisnici rekli da ih ne zanima, pokazalo je izvješće.
U istraživanju je sudjelovalo 22,722 volontera koji su u svojim web preglednicima instalirali proširenje RegretsReporter. Tim proširenjem bi se promijenila funkcionalnost dislajka na način da bi klik na opciju, volonterima u istraživanju, nasumično dodijelo neku od radnji kao što su “ne zanima me”, “ne sviđa mi se”, “prestani preporučivati kanal” i “ukloni iz historije gledanja”. Uz to je postojala i kontrolna gruba kojoj klik na opciju nije radio ništa.
U poređenju s kontrolnom grupom, slanje signala “ne sviđa mi se” i “ne zanima me” bilo je samo “marginalno učinkovito” u sprječavanju loših preporuka. Opcije “ne preporučuj kanal” i “ukloni iz historije” bili su malo učinkovitiji.
Istraživači kažu da su alati koje YouTube nudi još uvijek neadekvatni za odvraćanje neželjenog sadržaja.
YouTube kaže da njegovi sustavi rade onako kako bi trebali. “Mozillino izvješće ne uzima u obzir kako naši sustavi zapravo funkcioniraju i stoga nam je teško prikupiti mnoge uvide”, rekla je glasnogovornica YouTubea Elena Hernandez za Wired, koja je dodala da gledatelji imaju kontrolu nad svojim preporukama. To uključuje “mogućnost blokiranja videozapisa ili kanala da im se ne preporuče u budućnosti.”
Osim YouTubea, druge platforme poput TikToka i Instagrama uvele su više alata za povratne informacije za korisnike kako bi trenirali algoritam koji bi im prikazivao relevantan sadržaj. Ipak, korisnici se često žale da čak i kada označe da nešto ne žele vidjeti, slične preporuke ostaju.