David Bennet pristao je na eksperimentalni zahvat, jer mu je to, kako je govorio, bila posljednja šansa za život.
Preminuo je 57-godišnjak kojem je u januaru u eksperimentalnoj operaciji transplantirano srce svinje, piše The New York Times.
Naime, Bennet je imao tešku srčanu bolest te nije mogao primiti ljudsko srce. Kao zadnji spas, ponudio mu se eksperimentalni zahvat, na kojeg je i pristao. Nakon operacije, stanje 57-godišnjaka bilo je stabilno i trenutno nije jasno zašto je preminuo.
„U trenutku njegove smrti nije utvrđen očigledan uzrok“, rekla je glasnogovornica Medicinskog centra Sveučilišta u Marylandu, gdje je transplantacija i obavljena.
Zagovornici ksenotransplantacije, odnosno transplantacije organa sa životinja na čovjeka, smatraju da bi stalna opskrba životinjskim organima mogla pomoći u liječenju hiljada ljudi koji su na listama čekanja. Istraživači i hirurzi imali su posljednjih mjeseci uspješnih transplantacija, ali takva je tehnika i dalje puna izazova. Osim Bennetove, poznata je i transplantacija bubrega svinje, kojeg je genetski izmijenila kompaniju Revivicor u svrhu deaktivacije gena koji bi mogli potaknuti ljudsko tijelo da ne prihvati organ.
Kako prenosi The Verge, mnogi istraživači upoznati s postupcima ksenotransplantacije, naglašavaju da rani, pozitivni ishodi, ne znače nužno dugoročan uspjeh. Drugim riječima, čak i ako zahvat prođe u redu i čini se kao da će ljudsko tijelo prihvatiti organ, nekoliko godina nakon operacije može doći do odbacivanja.
U svakom slučaju, ksenotransplantacija uistinu bi mogla predstavljati veliku inovaciju, ali, kako tvrdi stručnjak za transplantaciju bubrega sa Sveučilišta Pennsylvania, Peter Reese, trebala bi se razvijati pažljivo i transparentno.
„Ksenotransplantacija će na kraju vjerovatno donijeti izvanredne prednosti za javno zdravstvo. No, pravi je put za to nadzor, promišljen odabir pacijenata, transparentnost, snažan etički doprinos, peer review i poniznost svih“, smatra Reese.