Misterij izbijanja kutnjaka, koji nam najčešće krenu rasti krajem tinejdžerskih godina, već neko vrijeme muči znanstvenike, ali stručnjaci sa Sveučilišta Arizona u SAD-u smatraju da su shvatili u čemu je stvar.
Antropologinja Halszka Glowacka i njen kolega paleoantropolog Gary Schwartz analizirali su primjere različitih lobanja kako bi uporedili njihov evolucijski razvoj. Uvrstili su kosti i zube 21 vrste primata u 3D modele i otkrili da vrijeme izbijanja naših kutnjaka ima mnogo veze s osjetljivom ravnotežom biomehanike u našim lobanjama.
Naime, odrasli oblici zuba koje koristimo za mljevenje hrane obično izlaze iz desni u tri faze – u dobi od oko šest, 12 i 18 godina. Ostali primati odrasle kutnjake dobivaju ranije.
Kako piše Science Alert, čimpanzama kutnjaci izbijaju u trećoj, šestoj i 12. godini. Žuti pavijan ima odrasle kutnjake već u dobi od sedam godina, a rezus makaki u dobi od šest.
Jedan važan faktor koji ograničava vrijeme pojavljivanja zubi je prostor. Ako čeljust nije dovoljno velika za puni set zuba, nema ih smisla u nju uguravati. Ljudi nemaju baš toliko prostora u ustima kao neki drugi primati, ali to još uvijek ne objašnjava zašto se umnjaci pojavljuju toliko kasno u našim životima ili zašto nam njihovo izbijanje često stvara određene probleme.
“Ispostavilo se da naše čeljusti rastu vrlo sporo, vjerovatno zbog naše sveukupne evolucije i, u kombinaciji s našim manjim licima, to rezultira kašnjenjem kada je u pitanju mehanički siguran prostor”, rekao je Schwartz.