Pješčane dine danas su uobičajena pojava na Marsu. Veličina i raspored drevnih u najširem dijelu kanjona Valles Marineris – u provaliji Melas – vrlo su slične onima koje su nedavno nastale. To upućuje na zaključak kako su se klima i atmosfera Marsa vrlo malo promijenile tokom vrlo dugog razdoblja.
Pomoću fotografija snimljenih u sklopu projekta High Resolution Imaging Science Experiment (HiRISE) i podataka o topografiji Marsa istraživači su dokumentirali i datirali svojstva dna provalije Melas.
Neke dine bile su zatrpane desetinama metara materijala, što je moguća posljedica snažne vulkanske erupcije. Nedugo po erupciji volatilni je materijal došao u kontakt s kompaktnim pješčanim dinama i učvrstio ih.
Sličan se proces odvija na Zemlji nakon što podzemne vode uđu u djelimično zakopanu pješčanu dinu. Za razliku od Zemlje, na dine na Marsu djeluje daleko manji broj utjecaja iz okoliša.
Kako nema vode, vegetacije i tektonskih pomijeranja, glavni uzrok erozije na Marsu su vjetrovi pasati. Stoga na Marsu ovih litificiranih pješčanih dina ima puno više nego za Zemlji i još su gotovo pa nedirnute.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu JGR Planets.
