Jedna studija, objavljena u časopisu JAMA, sugerira kako je život sa svrhom povezan s manjim rizikom prijevremene smrti osoba starijih od 50 godina.
Skupina naučnika sa sveučilišta Michigan analizirala je podatke gotovo 7 hiljada ljudi starijih od 50 godina, uključenih u studiju još 1992. godine. Psihološki upitnik rješavali su 2006. godine.
Sudionici studije su trebali rangirati svoje osjećaje prema rečenicama poput: “uživam u planovima za budućnost i radu da bih ih ostvario” i “moje svakodnevne aktivnosti često mi se čine trivijalnima i nevažnima”.
Dobiveni odgovori poredili su sa stopama smrtnosti sudionika u narednih 5 godina. Oni s najnižim rezultatima ocjene svrhe u životu imali su više nego dvostruku vjerovatnost da će umrijeti (bilo od srčanih problema ili bolesti krvi tokom perioda praćenja) u poređenju sa sudionicima s najvišim rezultatima.
Rezultati su ostali jednako održivi i nakon što su u obzir uzeti čimbenici koji su im mogli utjecati na smisao života i rizik od smrti, kao na primjer depresija.
Sljedeći korak istraživanja pokazat će jesu li intervencije za povećanje životne svrsishodnosti doista djelotvorne i vode li do pozitivnih zdravstvenih ishoda te bolje kvalitete života. Postoji nekoliko razloga zašto život sa svrhom može djelovati na produženje životnog vijeka. Dosadašnja istraživanja pokazala su kako veće blagostanje i svrsishodno življenje smanjuju aktivaciju gena koji potiču upale u tijelu.
Upala je povezana s većim rizikom od ranije smrti. Jača svrha i cilj u životu povezani su s nižim razinama kortizola, tj. hormona stresa i nižim razinama upalnih molekula u tijelu, prenosi Geek.
Hronična i životno ugrožavajuća bolest, inače, može potaknuti ljude da imaju niži životni cilj. Nakon što su isključilihronično bolesne ljude, rezultati su i dalje bili jednaki.