in

LOLLOL LOVELOVE WTFWTF TUGYTUGY WOWWOW

Nevjerovatne životne priče: Osam poznatih osoba koje su bile siročad

Ono što ih povezuje nisu njihova zanimanja, pa čak ni sudbina, već činjenica da su svi do jednog bili siročad i da su odrastali s porodicama koje su ih usvojile

Nevjerovatne životne priče ovih historijskih ličnosti svjedoče o njihovom velikom značaju za čovječanstvo. Među njima je jedan od osnivača najveće svjetske sile današnjice, kao i jedan od najprepoznatljivijih seks-simbola 20. stoljeća i oličenje holivudskog glamura.

Neki od njih su savremenici, dok druge razdvaja stoljeće. Ono što ih povezuje nisu njihova zanimanja, pa čak ni sudbina, već činjenica da su svi do jednog bili siročad i da su odrastali s porodicama koje su ih usvojile.

Alexander Hamilton (1755. ili 1757. – 1804.)

Hamilton je bio prvi sekretar finansija Sjedinjenih Američkih Država i jedan od njenih osnivača. Nije otvoreno govorio o svom porijeklu. Prava godina njegovog rođenja nikada nije utvrđena s obzirom na to da izvori navode dvije različite godine (1755. i 1757.). Rođen ja na karipskom otoku Nevis. Otac mu je bio škotskog porijekla, dok je njegova majka bila u braku s drugim čovjekom kada ga je rodila. Kada je imao deset godina, njegov otac je napustio porodicu, a majka mu se razboljela i umrla. Rođak koji ga je trebao usvojiti kasnije je izvršio samoubistvo, pa se Hamilton zapravo sam odgajao.

Vrlo mlad se uspio zaposliti u jednom poduzeću za uvoz i izvoz robe. Svojim intelektom je toliko zadivio nadređene da je 1773. grupa lokalnih poduzetnika sakupila novac i poslala ga u New York, gdje je studirao na preteči današnjeg Univerziteta Columbia. Vremenom se počeo baviti politikom i bio je pomoćnik generala Georgea Washingtona tokom Američkog rata za nezavisnost. Igrao je ključnu ulogu u oblikovanju političkog sistema SAD. Između ostalog, pomogao je osnivanje prve nacionalne banke u SAD.

Andrew Jackson (1767. – 1845.)

Imao je svega osam godina kada je izbio Američki rat za nezavisnost. Sin irskih migranata, izgubio je oca dok je još bio u majčinoj utrobi. S bratom su ga zarobili britanski vojnici 1781., dvije godine prije završetka rata. Tom prilikom je ranjen mačem, jer je odbio očistiti čizme. Njegov brat je kasnije umro od boginja, a iste godine mu je preminula i majka.

Budući da je ostao siroče u ranom pubertetu, Jackson je nakratko živio s rođacima. Ubrzo se osamostalio, počeo se baviti izradom sedla za konje, a postao je i učitelj. Iako nije posjedovao znatno obrazovanje, s vremenom se istaknuo kao izvrstan advokat i političar. Tokom rata 1812., koji se vodio između SAD i Britanskog carstva, stekao je slavu kao general, a 1828. je osvojio predsjedničke izbore i služio kao sedmi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u dva mandata.

Usvojio je nekoliko djece koja su ostala bez roditelja, uključujući i dvojicu dječaka koji su porijeklom bili američki domoroci i čije su porodice nastradale tokom vojnih pohoda.

Simon Bolivar (1783. – 1830.)

Rođen je u jednoj od najimućnijih porodica Venecuele, koja je tada još bila španska kolonija. Ipak, njegovo djetinjstvo nije bilo idilično. Izgubio je oca prije nego što je napunio tri godine, dok mu je majka umrla od bolesti kada je imao devet godina. Nakratko je živio sa svojim djedom, a potom su na njega pazili stričevi. Kako je Bolivar i sam isticao, njegov pravi staratelj bila je robinja, crnkinja Hipolita. Nju je smatrao svojim pravim roditeljem.

Zahvaljujući pozamašnom imetku svoje porodice, Bolivar je stekao vrhunsko obrazovanje u Evropi. Vratio se u rodnu Venecuelu 1807. i postao je jedan od predvodnika pokreta za nezavisnost od španske uprave. Tokom rata za nezavisnost Venecuele (1810. – 1823.) zapovijedao je vojskom i bavio se politikom. Sudjelovao je u borbi za nezavisnost nekoliko španskih kolonija u Južnoj Americi, uključujući Kolumbiju, Ekvador i Peru.

Umro je 1830. i bio je poznao kao El Libertador, odnosno Oslobodilac.

Edgar Allan Poe (1809. – 1849.)

Strava i očaj koji prožimaju djela čuvenog američkog književnika možda vuku korijene iz njegovog nesretnog djetinjstva. Tvorac pjesme “Gavran” rođen je u siromašnoj porodici putujućih glumaca. Dok je još bio dijete, otac je napustio porodicu, a majka mu je umrla od tuberkuloze. Odgajao ga je trgovac duhanom iz Virginije po imenu John Allan. S vremenom je preuzeo prezime svog dobrotvora, ali su u početku imali veoma napet odnos. Allan nije podržavao Edgarovo nastojanje baviti se književnošću. Razdoru su doprinijeli i kockarski dugovi koje je Edgar stekao tokom studija na Univerzitetu u Virginiji, piše History.

Ranih 1830-ih Poe i Allan su prekinuli svaki odnos i tada počinje književnikova plodna karijera ispunjena lutanjem. Svojevremeno je boravio u Richmondu, Philadelphiji, New Yorku i Baltimoreu. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima kao četrdesetogodišnjak. Tokom svog naglo prekinutog životnog vijeka napisao je brojne pjesme i kratke priče koje se smatraju začecima različitih žanrova, poput detektivske misterije, znanstvene fantastike i priče strave i užasa.

Ella Fitzgerald (1917. – 1996.)

Nosila je nekoliko laskavih epiteta, među kojima su najznačajniji “Prva dama pjesme” i “Kraljica jazza”. Prešla je trnovit put kako bi stekla ova priznanja. Roditelji su joj se razveli dok je još bila beba. Kada je imala 15 godina, majka joj je iznenada preminula. Zbog toga je počela živjeti s tetkom u Harlemu, jednoj od četvrti Manhattana u New Yorku. Ubrzo je upoznala život na ulici, radeći kao paziteljica u javnim kućama i krijumčareći novac koji se koristio u ilegalnoj lutriji. Budući da je često izostajala iz škole, smještena je u njujorško sirotište za obojenu djecu, odakle je pobjegla nakon godinu boravka.

Jedno vrijeme je plesala za sitniš na ulicama Harlema i spavala po kućama svojih prijatelja. Sreća joj se preokrenula 1934., kada je osvojila amatersko takmičenje u pjevanju. Svojim moćnim, ali melodičnim glasom osigurala je sebi nastupe s jazz orkestrom Chicka Webba. Šest godina nakon majčine smrti, 1938., snimila je svoj prvih hit, “A-Tisket, A-Tasket”.

Marilyn Monroe (1926. – 1962.)

Prije nego što je postala ikona Hollywooda, Marilyn Monroe je bila Norma Jeane Baker. Nikada nije upoznala svog oca, a odgajala ju je majka u Los Angelesu. Budući da je patila od niza psihičkih problema, majka joj je s vremenom smještena u psihijatrijsku ustanovu. Monroe je djetinjstvo provela u sirotištima i udomiteljskim porodicama. U nekima je bila i seksualno zlostavljana.

Osamostalila se sa 16 godina udajom za susjeda Jamesa Doughertyja, koji je ubrzo poslan na vojnu službu zbog izbijanja Drugog svjetskog rata. Za to vrijeme, Norma Jeane je radila u fabrikama gdje se proizvodila ratna oprema. Tamo je upoznala ratnog fotografa, koji joj je predložio da se bavi manekenstvom. Pokazalo se da je rođena da bude ispred kamere. Do 1946. je počela bojiti kosu u plavo, promijenila je ime u Marilyn Monroe i tada kreće njena filmska karijera. Ipak, slavu je stekla tek četiri godine kasnije s filmovima “Džungla na asfaltu” i “Sve o Evi”.

Malcolm X (1925. – 1965.)

Osim Martina Luthera Kinga, bio je jedan od najznačajnijih boraca za prava Afroamerikanaca svog vremena. Oca su mu, navodno, ubili bjelački rasisti kada je imao šest godina. Zbog toga je njegova porodica živjela u bijedi, a nakon što mu je majka doživjela nervni slom, Malcolm je provodio vrijeme po sirotištima i popravnim domovima.

Napustio je školu kao petnaestogodišnjak i počeo se baviti dilanjem droge, zbog čega je završio u zatvoru, gdje je proveo sedam godina. Tokom tog razdoblja pristupio je pokretu Islamska nacija, koji je okupljao crnce muslimane. Kada je napustio zatvor 1952., upustio se u žestoku borbu za prava Afroamerikanaca. Smatrao se veoma utjecajnim, ali i kontroverznim borcem za ljudska prava.

Steve Jobs (1955. – 2011.)

Jedan je od osnivača giganta “Apple”, a svojevremeno je rukovodio i studijom Pixar, sve dok nije prodat Disneyju. Smatra se ikonom kompjuterske industrije. Rođen je u San Franciscu, majka mu je bila Amerikanka, a otac Sirijac. Dali su ga na usvajanje samo sedam dana nakon rođenja. Svoje usvojene roditelje je uvijek smatrao pravim ocem i majkom. Upoznao je Stevea Wozniaka, svog budućeg poslovnog partnera, dok je još bio tinejdžer.

Napustio je redovno školovanje i zaposlio se u kompaniji videoigara “Atara”. S Wozniakom je 1976. osnovao vlastitu kompaniju. Bili su to počeci “Applea”. Do 1980., njihova kompanija se pokazala vrlo unosnom, pa je Jobs postao multimilioner. Četiri godine kasnije je predstavio prvi komercijalni kompjuter – Macintosh. Samo godinu kasnije, generalni direktor John Sculley ga je razriješio dužnosti rukovodioca Macintoshovog odjela. Zbog toga je Jobs napustio komapniju.

Vratio se u okrilje “Applea” 1996., a četiri godine kasnije je postao glavni izvršni rukovodilac kompanije koju je osnovao, što je bilo ključno za njen daljnji razvoj. Učestvovao je u izumu iPoda, iPhonea i iPada, koji su bili revolucionarni uređaji u trenutku svog pojavljivanja na tržištu.

Preminuo je 2011., nakon teške borbe s rakom gušterače.