in ,

LOLLOL LOVELOVE TUGYTUGY WOWWOW

Ovo će vas iznenaditi: Zašto su gradovi puni golubova?

Nekada su bili kućni ljubimci, a sada ih većina smatra “štetočinama”

Ljudi, posebno u gradovima, imaju vrlo polarizirana mišljenja o golubovima. Neki ih vole i hrane, a drugi ih smatraju smetnjom te ih vide kao štetnike i prijenosnike bolesti. Čak imaju i popularni nadimak – štakori s krilima.

Kakav god bio vaš stav o golubovima, ako živite u velikom gradu, morate se nositi s njima. Jeste li se ikada zapitali zašto ih ima toliko više od drugih ptica poput orlova, purana ili supova?

Ako otvorite porijeklo vrste i pročitate prvo poglavlje, primijetit ćete da Darwin ne počinje sa životinjama koje je slavno promatrao u tropima. Ne počinje s kornjačom, niti sa zebrama ili divovskim fosiliziranim oklopnicima. Umjesto toga, svoju teoriju počinje objašnjavati s golubovima.

Darwin je bio zaintrigiran otpornošću i prilagodljivošću ovih letećih stvorenja. Bio je zadivljen činjenicom da je ljubitelj golubova stvorio ogromnu raznolikost pasmina golubova (300+) od jedne vrste Columbia Livia, odnosno kamenog goluba. Zatim je upotrijebio golubove kao primjer da izloži svoju vlastitu revolucionarnu teoriju prirodne selekcije.

Kućice za golubove

Hiljadama godina prije nego što su se golubovi odlučili za gradski život i počeli guštati u hrenovkama i drugim ostacima ljudske hrane, ove su ptice pronađene na morskim liticama.

Međutim, kako su ljudi naučili umijeće poljoprivrede i stočarstva, tako su ubrzo pripitomili kamene golubove za hranu i kao kućne ljubimce. Za golubove su se počeli graditi domovi zvani golubarnici, koji se još uvijek nalaze u nekim dijelovima Europe i Azije. Izgradnja divovskih kućica za golubove tada je bila znak časti.

Europljani su jako voljeli ove ptice, pa su, kada su migrirali u Sjevernu Ameriku u šesnaestom stoljeću, sa sobom donijeli golubove. Neki od golubova su pobjegli i razmnožili se po gradovima u Americi gdje je ljudska populacija rasla.

Postupno je populacija golubova eksplodirala u gradovima poput Bostona, San Francisca i New Yorka jer su, vjerovali ili ne, gradovi skrojeni za golubove!

Jednostavan pristup hrani

Golubovi vole gradove s gustom ljudskom populacijom jer to znači bolja dostupnost hrane. Za razliku od drugih ptica, golubovi se mogu lako razvijati konzumirajući ljudsku hranu, uključujući ostatke hrane. Često ih se može vidjeti kako jedu ostatke riže, peciva, krofne, peciva i čipsa. S obzirom na to, sposobnost konzumiranja ljudskih ostataka hrane učinila ih je vrlo prikladnima za gradski život.

Lako sklonište

U svom izvornom staništu golubovi se gnijezde na liticama i svoj život provode u blizini mora. Međutim, kako su gradovi i civilizacije počeli napredovati u blizini mora, morali su se prilagoditi. Zgrade su zamijenile litice, ali s boljom arhitekturom.

Golubovi imaju prirodni afinitet prema tvrdim površinama. Vole betonske, mramorne i kamene konstrukcije kojih u gradovima ima u izobilju. Golubovi su jedinstveno prikladni za gradski život jer su savladali umijeće gniježđenja na takvom tlu koja oponašaju njihova stjenovita i tvrda prirodna staništa.

Neometano razmnožavanje

Jednostavan pristup hrani, lak pronalazak doma… šta vam još treba? Jednostavno razmnožavanje!

Golubovi su vrsta koja se razmnožava tokom cijele godine. Laka dostupnost hrane i skloništa znači da golubovi provode puno manje vremena tražeći hranu pa im ostaje više vremena za parenje, što objašnjava njihovu brojnost.

Izvrsne navigacijske mogućnosti

Drugi razlog zbog kojeg golubovi vrlo uspješno opstaju u gradovima je taj što su nevjerovatni navigatori. Naučnici još uvijek rade na razumijevanju mehanizma iza njihovih navigacijskih sposobnosti. Neki golubovi se mogu otjerati stotinama milja daleko, a ipak se uspiju vratiti do svog doma. Ove navigacijske vještine pomažu golubovima u kretanju kroz složeni gradski krajolik.

Istraživanje objavljeno u Journal of Experimental Biology tvrdi da ova sposobnost ima neke veze s infrazvukom, zvučnim valom iznimno niske frekvencije koji izvire iz okeana i odjekuje širom planeta.

Istraživači vjeruju da korištenjem tih niskofrekventnih signala, golubovi mogu napraviti mentalne karte svoje okoline, što pomaže njihovom navigacijskom repertoaru.

Golubovi imaju velike oči s pet receptora za boju, u usporedbi s tri u ljudskim očima, što im omogućuje da vide stvari koje ne možemo ni zamisliti. Nevjerovatan vid, pojačan izvrsnim sposobnostima navigacije, golubovima olakšava pronalaženje hrane u bilo kojem okruženju.

Nedostatak prirodnih grabežljivaca

Još jedna stvar ide u prilog golubovima u gradovima je nestašica vršnih grabežljivaca, poput sokola i jastrebova.

Zanimljivo je da su golubovi dobri u izbjegavanju grabežljivaca i drugih pokretnih objekata, poput automobila. Jedno istraživanje je otkrilo da se golubovi rijetko zabijaju u objekte, što ih čini jednim od najboljih letača u svijetu prirode, prenosi 1klik.hr.

Kad je populacija golubova postala izvan kontrole

U New Yorku postoji poslovica: za svakog Njujorčana postoji jedan golub. To bi značilo da u gradu ima više od 7 miliona golubova. Bez obzira na to je li to istina ili ne, mnogi stanovnici New Yorka smatraju da grad nije dovoljno velik da u njemu žive obje vrste.

Tokom 2003. stvari su postale toliko loše da je u kultnom Bryant Parku angažiran profesionalni sokolar da prestraši golubove. Golubovi su gospodarili parkom i bacali smeće posvuda uokolo pa je ideja bila redovito plašenje golubova grabežljivcima poput sokola, što je rezultiralo time da pronađu novo stanište.

U glavnom gradu Tajlanda, Bangkoku, golubovi su se razmnožili više nego što je kapacitet grada to mogao podnijeti. Počeo se razmatrati prijedlog kojim se ljudima zabranjuje hranjenje golubova.

Prekršitelji bi mogli biti kažnjeni novčanom kaznom od 25 000 bahta, ali potencijalna kazna je i tri mjeseca zatvora. Zanimljivo je da je Italija davno donijela zakon kojim se zabranjuje hranjenje golubova u Veneciji.