Kada mislimo na New York, u pravilu zamišljamo bezbroj modernih, velikih nebodera. No, iako grad zaista je takav kakav ga zamišljamo, nisu sve zgrade u New Yorku tako nove. Iza fasada starih zgrada i skladišta, koje datiraju iz 19. i početka 20. stoljeća, mogu se pronaći masivne drvene grede. Dapače, procjenjuje se da se u svim starim zgradama nalazi oko 14 miliona kubičnih metara drva. To je negdje ekvivalent 74 000 vagona podzemne željeznice. Od kud potječe to drvo? Odgovor je jednostavan, iz šume koja se prostirala na tom području prije nego što je niknuo grad.
U New Yorku se svake godine ruši i obnavlja više od 1000 starih zgrada, pa možemo zaključiti da im povijesna baština i nije prioritet. To rušenje i obnavljanje su odlučili iskoristiti znanstvenici koji preuzimaju drvene ostatke kako bi detaljnije analizirali uzorke. Kao što znamo, svako deblo na sebi ima godišnje prstenove rasta po kojima se može izračunati koliko je ono staro. Znanstvenici su pronašli brojna stabla koja datiraju još iz 1500-ih godina te iz njih mogu izvući podatke o klimi i klimatskim promjenama.
Kada je New York naseljen?
Već u ranom 17. stoljeću, negdje početkom 1620-ih, u New York su se krenuli doseljavati Nizozemci. U početku, tokom prvih 200 godina postojanja grada, rast je bio mali, ali primjetan. Zatim su 1840. počeli pristizati valovi useljenika. Ti valovi su se odvijali u nekoliko faza i trajali su sve do kraja Prvog svjetskog rata. Tijekom tih valova je i veći dio New Yorka nastao. S obzirom da se čelik pojavio tek početkom 20. stoljeća, osnova za gradnju bila je drvo. Već početkom 1700-ih su se počele kršiti šume sjeverno od New Yorka koje su obilovale smrekom, balzamovom jelom, bijelim borom i ostalima. Do kasnih 1800-ih, već su tri četvrtine šuma sjeveroistoka ogoljene. Nakon što su iscrpili sjeveroistok, graditelji su se usmjerili na jugoistok te generalno cijelu istočnu obalu. Kao posljedica toga, danas u SAD-u imamo samo oko 3% ostataka starih šuma, dok je ostatak pretvoren u gradivni materijal.
Koliko su bila stara stabla u vrijeme sječe?
Uz pomoć prstenova koji se nalaze u stablima, znanstvenici su uspjeli procijenti da je većina stabala posječena 1891. ili prije. Većina stabala je krenula rasti tokom ranih 1600-ih do 1700-ih. Najstarije stablo koje su uspjeli pronaći, izniklo je oko 1512.
Malo je tužno što je 97% zelene površine pretvoreno u ogromne gradove pune betona. No, možemo se složiti da je poprilično fascinantno da imamo sposobnost procijenti točnu godinu kad je neko stablo niknulo, te kad je posječeno, prenosi Geek.
Daljnja istraživanja će se usmjeriti na procjenu klime tijekom tog razdoblja te kako se mijenjala tijekom stoljeća.