in ,

LOLLOL LOVELOVE TUGYTUGY WOWWOW

Isključujete kompjuter preko noći? Ovo morate znati!

Zavisi…

U naprednim postavkama upravljanja električnom energijom, koje su dio dobrog starog Control Panela, možete detaljno odrediti što će se događati s kojom komponentom.

Teza o opasnosti uključivanja/isključivanja kompjutera vuče se već desetljećima (iako ima i onih koji kažu da je to mit). Unatoč tome, nikad nismo naišli ni na kakvo istraživanje koje bi je potvrdilo ili opovrgnulo.

Znate ono – statistika, brojke crno-na-bijelo, toliko i toliko kompjutera koja se isključuju tokom noći pokvarila su se u roku od, recimo, pet godina, toliko i toliko računala koja su stalno uključena pokvarila su se tokom pet godina…

Dakle, s obzirom na to da podataka nema, svaka rasprava o tome zapravo se pretvara u “filozofiranje”, u razglabanje o tome kako bi trebalo ili moglo biti (s obzirom na to kako funkcioniraju elektroničke komponente), ali ne zna se je li doista tako, je li efekt doista relevantan u praksi. Pa dobro, hajdemo ipak malo razmotriti stvar…

Uranjanje u nepoznato

Zadaća napajanja je kompjuterskim komponentama dati stabilan napon, bez prenapona prilikom uključenja računala, a trajnost komponenti ovisit će i o uspješnosti napajanja za obavljanje te zadaće.

Elektroničke komponente pod najvećim (ili možda bolje reći najizraženijim) su “stresom” u trenutku kad prime struju, dakle nakon što pritisnete gumb za uključenje računala, ili nakon što uštekate kabel u napajanje, ili pritisnete prekidač na napajanju (jer matične ploče u modernim kompjuterima stalno su pod naponom). Tako barem kažu.

Mehanički su diskovi neke od osjetljivijih komponenti u pogledu čestog uključivanja i isključivanja kompjutera, prije svega zato što su jedne od rijetkih s elektromotorima te mehaničkim dijelovima od kojih se traži izuzetna preciznost u radu.

Pritom često ističu diskove, dakle komponentu koja ima mehaničke (pokretne) dijelove. Nakon što disk primi struju, objašnjava Bug, počne vrtjeti ploče (koje se najčešće vrte na 5.400 i 7.200 o/min, ovisno o modelu i njegovoj namjeni), a nakon toga pomakne i ruku s glavama za čitanje/zapisivanje.

Jednog dana može se dogoditi da ne uspije zavrtjeti ploče ili pomaknuti ruku. S druge strane, kad je disk konstantno uključen (kad stalno vrti ploče), to dovodi to trošenja mehaničkih dijelova.

Opet s prve strane – čak i ako kompjuter imate non-stop uključen, ako u postavkama power managementa (upravljanja energijom) imate podešeno da se disk “isključuje” (odlazi u stand-by) nakon određenog vremena neaktivnosti, kad ga “probudite”, on ponovno mora zavrtjeti ploče i pomaknuti ruku s glavama.

Ako napajanje nije kvalitetno, moglo bi se dogoditi da nakon uključenja kompjutera nakratko pusti previsoki napon (overshoot, voltage spike), što bi moglo negativno utjecati na neke komponente, pa čak ih možda i oštetiti. S time da do prenapona potencijalno može doći i u samom radu, može bitno zbog trenutnog previsokog napona električne mreže (što se najčešće događa za vrijeme nevremena, odnosno kad sijevaju munje). Niti tu, dakle, situacija nije baš čista. Ipak treba odvagnuti.

Dakle, s jedne strane postoje potencijalni rizici svakodnevnog uključivanja i isključivanja kompjutera, no niko ne zna koliki su ti rizici u stvarnosti, u praksi. Da su to baš tako veliki rizici, trebali su se početi uočavati među korisnicima.

U “novom” Control Panelu Windowsa 10, odnosno u postavkama Windowsa 10, u osnovi možete samo birati nakon koliko minuta će se monitor isključiti (to je svakako preporučljivo aktivirati) te hoće li, i nakon koliko vremena neaktivnosti, kompjuter “zaspati”, odnosno prijeći u način rada sleep (to neće raditi na nekim kompjuterima, vjerovatno zbog nekog drivera ili komponente – neki kompjutere jednostavno nije moguće probuditi iz sleepa).

S druge strane, neisključivanjem kompjutera imate nepotrebnu potrošnju električne energije, trošenje (habanje) komponenti s pokretnim dijelovima, konstantno povišenu (tj. radnu, u ovom slučaju) temperaturu komponenti (visoka temperatura negativno utječe na trajnost elektroničkih komponenti, skraćuje im radni vijek), konstantnu buku/šum (ako imate kompjuter u sobi u kojoj i spavate, to znači da onda tu nikad nemate tišinu, čak ni kad spavate) te zagrijavanje prostorije (možda zgodno zimi, no problematično ljeti).

U konačnici više naginjemo isključivanju kompjutera preko noći. Tu su mnogi benefiti, pogotovo ako imate SSD (SSD nema pokretnih dijelova te omogućuje brzo pokretanje kompjutera, odnosno operacijskog sistema), a i prvih godinu-dvije ionako imate jamstvo na komponente, pa je rizik za vas, barem za vrijeme trajanja jamstva, praktički nikakav. Ako se tijekom godinu-dvije svakodnevnog uključivanja/isključivanja komponente kompjutera nisu oštetile, onda…

Iako situacija s LED LCD monitorima ni izdaleka nije tako problematična kao s LCD monitorima s CCFL pozadinskim osvjetljenjem, kojima se fluorescentne cijevi daleko brže “troše” (pada im svjetlina, a pojačavanjem svjetline raste potrošnja), teško je opravdati držanje monitora stalno uključenim, ako se računalo ne koristi kontinuirano.

Naravno, jednom dijelu korisnika isključivanje računala ne odgovara – možda kompjuter mora obaviti kakav zadatak (renderirati neki projekt) ili možda ima neku trajnu zadaću, poput web-poslužitelja ili bitcoin-minera. Njih u osnovi ništa ne tjera da isključuju kompjuter, ako će taj kompjuter ionako biti (pasivno) korišten.

Spomenimo i situaciju s monitorom. Monitor bi svakako trebalo ili ostaviti da ode u stand-by (stanje pripravnosti) kad aktivno ne koristite kompjuter, ili ga ručno isključiti. To je zato što nivo pozadinskog osvjetljenja ovisi o “potrošenosti” LED-ica pozadinskog osvjetljenja – što imaju više radnih sati, to će pozadinsko osvjetljenje biti slabije (nedjelotvornije), dakle, “trošenje” je intenzivnije.

Da, LED-ice pozadinskog osvjetljenja mogu se zamijeniti u servisu, no to je nepotrebni trošak. Kao i količina energije koju bi monitor potrošio.