Pandemija koronavirusa ubrzala je procese digitalne transformacije u svim smjerovima, a jedan od njih je internetska povezivost, koja se višestruko poboljšala. Upravo taj detalj pomogao je mnogim državama lakše izdržati krizu, posebno onu u zdravstvenom i ekonomskom sistemu.
Ali, ono što se posljedično dogodilo u cijelom procesu je podignuta ljestvica same digitalne tranzicije, koja jasno odvaja one koji su zaostali u odnosu na one koji su se prilagodili situaciji. Kroz izvještaj to je prikazao OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development – Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) te prikazao koliko je brzi i dostupni internet trenutno bitan. Ukratko, više nego ikad prije.
Dok neki pružaoci internetskih usluga bilježe rast prometa i do 60 posto u odnosu na vrijeme prije pandemije, svejedno nije došlo do tranzicije u smislu ponude. Na primjer, udio pretplata na optiku i fiksne širokopojasne internetske veze u OECD zemljama kao Južna Koreja je na 82 posto, u Japanu na 79 posto, ali u razvijenim zemljama kao što su Austrija, Belgija, Njemačka, Grčka, Velika Britanija i Izrael, on je ispod pet posto. Ono što je dodatni problem jest činjenica da u ruralnim predjelima često nema ni stabilne, kvalitetne i dostupne ponude brzog interneta.
Također, OECD zemlje broje oko dvostruko više pretplata brzih mobilnih mreža po stanovniku o triput više pretplatnika fiksnog širokopojasnog interneta no zemlje koje nisu dio OECD-a.
– Digitalne tehnologije pomogle su našim ekonomijama i društvima izbjeći potpuno mirovanje tokom korona krize. Omogućile su nam i naučiti više o virusu, ubrzati potragu za cjepivom te nam pomoći pratiti razvoj pandemije. Kriza je učinila i da postanemo ovisniji o digitalnim tehnologijama te nam pomogla prepoznati razlike digitalnog razvoja u zemljama širom svijeta. Nalazimo se na prekretnici digitalne transformacije i razvoj naših ekonomija i društava nakon koronakrize ovisit će o tome kolike su te razlike digitalnog razvoja – naglasio je Ulrik Vestergaard Knudsen, zamjenik generalnog tajnika u OECD-u.
Istina je, navodi se u izvještaju, digitalna transformacija ubrzano se provodila i prije koronakrize. Vidi se to i po potrošnji podatkovnog prometa na mobilnim uređajima. Naprimjer, od 2013. do 2019. cijene mobilnog interneta pale su za 59 posto, a potrošnja podatkovnog prometa se od 2015. do 2019. učetverostručila. S dolaskom 5G, koji je dostupan na komercijalnoj razini u 22 OECD zemlje, to će se dodatno povećavati. Kao što se povećava kroz cijelu ovu godinu zbog krizne situacije.
Nadalje, OECD ekonomije u junu 2019. brojale su 113 brzih mobilnih internetskih pretplata na stotinu stanovnika, što je 32 više nego decenije ranije. Istovremeno, zemlje koje nisu dio OECD-a broje 60 pretplata na stotinu stanovnika. Pretplatnici fiksnog interneta broje 32 pretplate na stotinu stanovnika u OECD zemljama, odnosno, svega devet u zemljama koje nisu njegov dio. Optika je pak u OECD zemljama na 27 posto.
Isto tako, 95 posto odraslih osoba u OECD zemljama koristi se internetom, a u zemljama koje nisu dio OECD-a njih 70 posto. Usluge koje se tiču e-Vlade su u OECD zemljama na 58 posto zaključno s 2019., što je 15 posto više nego 2010. Također, prije pandemije samo četvrtina kompanija s više od deset zaposlenih služilo se e-trgovinom, a trećina je koristila cloud usluge.
Budućnost pred nama jasno ukazuje na potrebu korištenja digitalnih tehnologija na svim nivoima, što znači da je u svrhu globalnog razvoja veoma bitno smanjiti razlike razvijenih i manje razvijenih zemalja te nastaviti poboljšavati infrastrukturu jer prostora za to ima još podosta.