Ljudi obično dišu više kroz jednu nosnicu, a dominantna nosnica se povremeno mijenja. Ova pojava poznata je kao nazalni ciklus.
Pokušajte sljedeće: držite kažiprst vodoravno, tačno ispod nosa. Izdahnite i obratite pažnju na intenzitet strujanja zraka na prstu. Primjećujete li da jedna nosnica izdiše više zraka od druge?
Ljudsko tijelo ima nejednak protok zraka između desne i lijeve nosnice, pri čemu je jedna dominantna, što znači da ima više slobodnog zraka od druge. Taj se protok zraka izmjenjuje povremeno, u intervalima između jednog i sedam sati, pri čemu više zraka prolazi kroz jednu polovicu nosa nego drugu. Razlog zašto ovo prebacivanje ostaje uglavnom nezapaženo je taj što ukupni otpor strujanja zraka ostaje isti, a volumen dovedenog zraka ostaje manje-više konstantan.
Funkcioniranje nazalnog ciklusa
Malo erektilno tkivo koje se nalazi u nosnom septumu stvara blagu opstrukciju koja djelomično blokira protok zraka s jedne strane nosa. Ova se opstrukcija povremeno mijenja, naizmjenično između nosnica, i ključna je komponenta nosnog, odnosno nazalnog ciklusa – fenomena koji se javlja u 70-80% zdravih odraslih osoba.
Objašnjenje fizionomije iza ovog fenomena
Nosni ciklus nastaje zbog oticanja erektilnog tkiva. Ovo tkivo se nalazi u prednjem dijelu nosnog septuma i donjem otvoru.
Nosna prerada je koštana struktura smještena u sredini našeg nosa koja razdvaja dvije nosnice. Donja nosna školjka je mala koštana struktura prekrivena mekim tkivom smještena unutar nosa, uz bočne strane nosnih šupljina. Oticanje ovog tkiva ograničava protok zraka kroz jednu nosnicu te drugu čini dominantnom.
Vjeruje se da autonomni živčani sustav utječe na nazalni ciklus. Autonomni živčani sustav je mreža živaca u našem tijelu odgovorna za kontrolu naših nevoljnih tjelesnih funkcija, kao što su homeostaza, disanje, krvni tlak, broj otkucaja srca i izlučevine našeg probavnog sustava.
Autonomni živčani sustav sastoji se od dva dijela: simpatičkog živčanog sustava i parasimpatičkog živčanog sustava.
Simpatički živčani sustav kontrolira našu reakciju “bori se ili bježi”. Povećava krvni pritisak, povećava budnost i otpušta šećer u mišiće, pripremajući ih za brzo djelovanje. Također povećava broj otkucaja srca i povećava brzinu disanja i potrošnju kisika. Parasimpatički živčani sustav upravlja našim tijelom u suprotnom smjeru; zadužen je za naše stanje “odmori i probavi”. Smanjuje rad srca, opušta mišiće te popravlja stanice i tkiva. Također, povećava opskrbu probavnog sustava krvlju da apsorbira hranu i čisti naše tijelo od posljedica stresa.
Ono što znamo je da simpatički živčani sustav uzrokuje vazokonstrikciju i dekongestiju, što otvara jednu stranu nosa, dok parasimpatički živčani sustav izaziva vazodilataciju i začepljenje na drugoj strani.
Kako čahura nabubri s jedne strane, uzrokujući začepljenje, krv izlazi iz čahure s druge strane, uzrokujući njenu dekongestiju i skupljanje, čime se omogućuje bolji protok zraka. Iako je fizički mehanizam nazalnog ciklusa poznat, zašto je takav i dalje nije potpuno jasno.
Svrha nazalnog ciklusa
Iako konačan razlog nazalnog ciklusa tek treba razumjeti, postulirane su mnoge teorije. Dvije najpopularnije koje su iznesene odnose se na čišćenje i niz mirisa.
Neprestano udišemo prljavštinu i klice iz našeg okruženja. Jedno istraživanje sugerira da je nazalni ciklus važan za eliminaciju prljavštine i klica. Izmjenjivanje dominantne nosnice uzrokuje ciklus začepljenja-dekongestije na svakoj strani što rezultira čišćenjem sluzi, zajedno s prljavštinom i klicama zarobljenim u njoj.
Drugo istraživanje postavlja hipotezu o teoriji usmjerenoj na miris. Kako se protok zraka stalno mijenja između nosnica, osoba postaje osjetljiva na određeni miris. To omogućuje našem mozgu da obradi veći raspon mirisa. Kada protok zraka varira u svakoj nosnici, variraju i molekule mirisa koje se uvlače kroz svaku stranu. To utječe na način na koji naša olfaktorna sluznica (koja se nalazi u gornjem dijelu nosne šupljine) hvata mirise.
Koliko brzo mirisna sluznica apsorbira miris, utječe na naš njuh.
Kada je miris onaj koji se lako apsorbira njušnom sluznicom, ali je brzina protoka zraka niska, manje molekula mirisa se pokupi i pošalje do receptora, izazivajući tako slabiju percepciju mirisa. Suprotno tome, kada je protok zraka veći, više molekula je dostupno za apsorpciju od strane mirisne sluznice, što rezultira jačim mirisom. U slučaju molekule mirisa koja se ne tako lako apsorbira, percepcija jakog mirisa zahtijeva dodatno vrijeme koje osigurava sporiji protok zraka nedominantne nosnice kako bi ga sluznica apsorbirala.
Kada sporije apsorbirani mirisi prolaze kroz protok zraka dominantne nosnice, mirisi se ne preuzimaju dovoljno brzo da bi se prenijeli na receptore, što rezultira slabom percepcijom tog mirisa.
Šta utječe na nazalni ciklus?
Zanimljivo je da se nosni ciklus rijetko viđa pri rođenju i čini se da se razvija kako rastemo. Djeca pokazuju kraće cikluse s bržim prebacivanjem dominacije između nosnica. Kako starimo, trajanje nazalnog ciklusa se povećava, a onda kod starijih osoba postaje prilično nestalan. Vjeruje se da se to događa zbog našeg autonomnog živčanog sustava koji sazrijeva kako odrastamo, a zatim se funkcionalno pogoršava kako starimo.
Zanimljivo je da je jedno istraživanje izvijestilo da ljevoruki ljudi imaju tendenciju za dugotrajnije dominantne cikluse u lijevoj nosnici, dok dešnjaci pokazuju tendenciju u desnoj nosnici.
Ostali čimbenici koji utječu na naš nosni ciklus, kako navodi 1klik,hr, uključuju spavanje (produžuje trajanje dominacije, s manje prekidača u REM ciklusu), držanje (ležanje na lijevoj strani čini desnu nosnicu dominantnom, i obrnuto), vježbanje i vlažnost zraka.
Razine estrogena također utječu na nazalni ciklus. Više razine estrogena dovode do toga da sluznica nosa postaje hiperreaktivna i proizvodi više sluzi, što dovodi do začepljenja nosa. Razina estrogena doseže vrhunac tokom ovulacije (kada je razina estrogena u krvi najviša), zbog čega žene tijekom menstruacije imaju “začepljene nosove”.
Iako zvuči smiješno, često zaboravljamo disati. Budući da nam je ova radnja refleksna i prirodna, rijetko obraćamo pažnju na to kako dišemo pa su nam udisaju često plitki i kratki. Korisno je odvojiti nekoliko minuta dnevno za pravilno, duboko disanje – osjećat ćemo se bolje, a sigurno ćemo biti i opušteniji.