Tim studenata s John Jay College of Criminal Justice je otkrio ljuske mRNA gene koji se ne nalaze kod niti jednog drugog primata. Ovi geni bi mogli igrati važnu ulogu u jedinstvenoj evoluciji ljudske vrste. Geni se nalaze na hromosomu 21 te sadržavaju najmanje tri porodice mikroRNA.
Tim je koristio alate za usklađivanje genoma te su uspoređivali najnovije nacrte genoma čovjeka i čimpanze. Cilj je bio pronaći genetske elemente jedinstvene za ljudsku vrstu. Odlučili su se početi od najmanjeg hromosoma, hromosoma 21. Bili su iznenađeni kad su već na prvom hromosomu pronašli jedinstvenu regiju, nazvanu 21p11.
Hromosom 21 ima svoj dugi i kratki krak. Izgleda da se dugi krak hromosoma dobro poklapa s onim krakom kod drugih vrsta majmuna. S druge strane, kratki krak je slabo usklađen, što sugerira da se radi o dijelu hromosoma koji je nedavno „odstupio“ od naših bliskih rođaka.
Nadalje, analizirali su prapovijesne ljudske genome te su utvrdili da su navedene promjene genoma prethodile divergenciji neandertalaca i modernih ljudi. Pronađeni geni ne pokazuju značajne varijacije unutar moderne ljudske populacije. Predstavljena je teorija da su ti geni nastali u vrijeme podjele loza čimpanzi i čovjeka, što je bilo negdje prije sedam miliona godina.
Osim toga, pomoću raznih računalnih alata, s velikim stupnjem vjerovatnosti je potvrđeno da su genski ciljevi navedenih miRNA povezani s embrionalnim razvojem. Ti geni su pronađeni u cijelom tijelu, što sugerira da su vjerovatno imali veću ulogu prilikom embrionalnog razvoja nego u odrasloj dobi.
Iako dijelimo 99% naših DNA sekvenci sa čimpanzama, radi se o dva izrazito različita organizma. Upravo to je ključan razlog zašto pronaći svaki gen koji se nalazi kod čovjeka, a ne i kod čimpanze.
Upravo taj mali dio našeg genoma je zaslužan za to zašto smo ovakvi kakvi jesmo, prenosi Geek.