Usred teških napetosti između Rusije i Zapada oko rata u Ukrajini, tri kozmonauta trebala bi u petak poletjeti na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), što je prvi put u mnogo godina da se ruskim naučnicima neće pridružiti zapadni astronauti.
Oleg Artemjev, Denis Matvejev i Sergej Korsakov planiraju poletjeti u letjelici Sojuz MS-21 s ruskog kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu. Očekuje se da će brzi let do ljudske svemirske ispostave trajati nešto manje od tri sata. Trenutno na ISS-u rade dva ruska i četiri američka člana posade te Nijemac Matthias Maurer, koji u petak puni 52 godine.
Sankcije uvedene Moskvi zbog ruskog napada na Ukrajinu pogodile su svemirsku suradnju.
Ruska svemirska agencija Roskozmos objavila je da je budućnost stanice upitna nakon što ugovor istekne 2024. godine. Američka svemirska agencija NASA cilja na okončanje misije na ISS-u 2030. godine. Moskva je prestala isporučivati raketne motore SAD-u kao odgovor na kaznene mjere.
Europska svemirska agencija ESA objavila je u četvrtak da je misija ExoMars suspendirana jer je nemoguće nastaviti rad s ruskom svemirskom agencijom nakon invazije na Ukrajinu.
ESA “uviđa trenutnu nemogućnost suradnje s Roskozmosom”, navodi se u saopćenju.
“Kao međuvladina organizacija s mandatom za razvoj i provedbu svemirskih programa uz puno poštovanje europskih vrijednosti, duboko žalimo zbog ljudskih žrtava i tragičnih posljedica agresije na Ukrajinu. Iako svjesna utjecaja na naučno istraživanje svemira, ESA je u potpunosti usklađena sa sankcijama koje su Rusiji uvele njezine države članice”.
Čelnik Roskozmosa Dmitrij Rogozin nazvao je tu odluku “sramotom”. “Ovo je vrlo oštra (odluka) za sve entuzijaste svemira”, rekao je Rogozin na Telegramu.
Projekt će se unazaditi, po njemu, za nekoliko godina, ali će Rusija “sama provesti tu istraživačku ekspediciju”. Dodao je da će to biti učinjeno “bez ikakvih ‘europskih prijatelja’ koji su podvili repove suočeni s američkom vikom”.
Britanska letjelica Rosalind Franklin trebala je biti lansirana u septembru ove godine iz Bajkonura u Kazahstanu, a agencija sada razmišlja kako nastaviti s misijom. Lansiranje, kako sada stvari stoje, neće biti moguće prije 2026., objavila je ESA, dodajući da je u projektu moguća suradnja s NASA-om.
ExoMars je bila zajednička misija ESA-e i Roskozmosa s ciljem traženja znakova života na Marsu i istraživanja crvenog planeta. Upravno vijeće ESA-e, koje se sastalo u Parizu 16. i 17. marta, ovlastilo je glavnog direktora Josefa Aschbachera da poduzme odgovarajuće korake za obustavu suradnje.
Na temelju prve analize utjecaja rata u Ukrajini, Aschbacher namjerava sazvati izvanrednu sjednicu vijeća u narednim sedmicama kako bi podnio konkretne prijedloge za odluku država članica o daljnjim aktivnostima, prenosi Hina.
Sve misije ESA-e koje se oslanjaju na rusku raketu Sojuz otkazane su.