in ,

LOLLOL LOVELOVE TUGYTUGY WOWWOW

Predstavljena maska s pametnim senzorom koja prati zdravlje u stvarnom vremenu

FaceBit

Lagani senzor, nazvan FaceBit, koristi sićušni magnet za pričvršćivanje na bilo koji N95 materijal ili hiruršku masku. Ovaj senzor može osjetiti korisnikovu brzinu disanja u stvarnom vremenu, zabilježiti broj otkucaja srca i vrijeme nošenja maske, a može i izračunati koliko dobro maska priliježe uz lice.

Sve te informacije potom se bežično prenose u aplikaciju za pametni telefon, koja sadrži nadzornu ploču za praćenje zdravlja u stvarnom vremenu. Aplikacija može upozoriti korisnika kada se neočekivano pojave problemi poput povišenog otkucaja srca ili curenja maske.

Fiziološki podaci također se mogu koristiti za predviđanje umora, fizičkog zdravstvenog stanja i emocionalnog stanja.

Uređaj napaja malena baterija, ali FaceBit je dizajniran za prikupljanje energije iz raznih izvora u okolini, uključujući snagu disanja, gibanja i toplinu korisnika, ali i Sunca. To produžuje vijek trajanja baterije senzora i vrijeme između punjenja.

“Željeli smo dizajnirati inteligentnu masku za zdravstvene djelatnike”, kaže Josiah Hester iz Northwesterna.

“Povećali smo energiju baterije prikupljanjem energije iz različitih izvora, što znači da masku možete nositi sedmicu ili dvije bez potrebe za punjenjem ili zamjenom baterije.”

Pokazalo se da je tačnost podataka prikupljenih FaceBitom slična onima koje prikupljaju razni klinički uređaji, a baterija je između dva punjenja trajala duže od 11 dana.

Svaki put kad čovjekovo srce kuca, glava se neprimjetno pomiče, a FaceBit može osjetiti taj suptilni pokret i razlikovati ga od drugih pokreta kako bi izračunao broj otkucaja srca. Budući da stresni događaji mogu izazvati fiziološke reakcije, uključujući ubrzano disanje, FaceBit te informacije može koristiti kako bi upozorio korisnika da napravi pauzu, ode u šetnju ili duboko udahne kako bi se smirio, prenosi Bug.

Prikupljanjem različitih fizioloških signala kao što su broj otkucaja srca i disanja, FaceBit može pomoći korisnicima da bolje razumiju vlastito tijelo. Ovim podacima mogli bi se koristiti i bolnički sustavi kako bi bolje rasporedili smjene i pauze svojih djelatnika, zaključuju istraživači.