Nauka nam govori da Zemlja postoji oko 4,5 milijardi godina, a ljudi je nazivaju svojim domom samo 200 hiljada godina.
Stoga je logično tvrditi da je naša planeta postojala i razvijala se prije nas, a to će i nastaviti raditi ako i kad ljudi jednom ne bude.
Ovo bi se dogodilo da nestane ljudi prema predviđanjima stručnjaka i naučnika:
Nakon nekoliko sati
Da ljudi nestanu, ne bi trebalo dugo da se efekt osjeti u svijetu. U samo nekoliko sati dogodile bi se šokantne promjene, a planeta kakvom je znamo bi se zauvijek promijenila. Budući da većinu električnih centrala širom svijeta pokreću fosilna goriva koje proizvode ljudi koji vode te elektrane, struje širom svijeta bi nestalo.
To znači da bi se sva svjetla i mašine koje pokreće ta struja naprosto ugasili. Svijet bi se zamračio, a ostalo bi tek onoliko struje koliko je proizvode solarni paneli i vjetroelektrane.
Nakon nekoliko dana
U 48 sati, bez ispravnog održavanja, ugasile bi se i vjetroelektrane i solarni paneli, pa malo struje ne bi bilo nikako. Kućni ljubimci bi počeli gladovati i umirati od dehidracije, budući da nisu prilagođeni za samostalno preživljavanje. Patila bi i stoka na farmama. Željezničke stanice i sva podzemna infrastruktura bi se vjerovatno brzo potopile, budući da pumpama koje to sprečavaju upravljaju ljudi.
Nakon nekoliko sedmica
Neke životinjske vrste koje su ljudi “dizajnirali”, poput buldoga i terijera, izumrli bi vrlo brzo nakon ljudi. Veliki bi psi, zahvaljujući svom instinktu preživljavanja, počeli formirati velike čopore te bi počeli loviti manje životinje u potrazi za hranom. Sve udomaćene životinje postale bi plijen za već postojeće divlje životinje koje bi, bez ljudi kojih se klone, počeli navirati i u gradove.
Unutar nekoliko sedmica brojne životinje zatvorene u zoološkim vrtovima bi vjerovatno uspjele pobjeći te bi ubrzo postali predatori kao i njihovi preci.
Nakon mjesec
Voda koja pomaže u rashlađivanju brojnih nuklearnih elektrana širom svijeta bi isparila, što bi izazvalo devastirajuće nuklearne eksplozije. Milioni životinja i biljaka bi umrli od radijacije ili raka uzrokovanog tim eksplozijama.
Sistem kanalizacije koji se oslanjaju na ljudsko upravljanje bi, također, prestali raditi, a nakon nakupljanja prekomjernih količina bez regulacije, sav bi se sadržaj izlio u rijeke i jezera.
To bi ubilo većinu divljeg života u njima, uništavajući cijele ekosisteme. Hemijske i industrije proizvodnje plina bi, također, počele utjecati na okoliš jer bi se hemikalije otpustile u atmosferu, dok bi prirodni plin započeo požare koji bi trajali danima.
Nakon godinu
Da ljudi nestanu, nakon godinu bi se Zemlja počela “samoizgrađivati” jer je ne bi imao ko kontrolirati ili modelirati.
Bez iznenađenja, svi materijali koji bi inače bili reciklirani, poput plastike i elektronike, sada bi se našli u vodenim tokovima.
Godinu nakon nestanka ljudi sateliti bi počeli padati s neba, stvarajući spektakl koji bi ličio na kišu meteora.
25 godina kasnije
Bez ljudi i njihovog mutiranja gena biljaka, one bi rasle veće, ali i lakše, pri čemu bi neke vrste izumrle, a one otpornije doživjele ogromnu ekspanziju.
Bilo bi potrebno oko dva desetljeća da se vegetacija vrati u svoje prirodno, originalno stanje. Biljke bi preuzele i gradove nekoć popularnih ulica i aleja koje bi sada prekrila trave, grmlje i drveće.
S vegetacijom bi došle i životinje koje o njoj ovise kao o izvoru hrane. Tako bi gradove preplavio divlji život, a zgrade i domovi bi bez održavanja masovno propadali. Gradovi poput Dubaija i Vegasa bi se vratili u svoje prirodno stanje – pa bi ih posve prekrio pijesak iz pustinja.
Počeo bi se vidjeti i nedostatak zagađenja uzrokovan ljudima te bi se vidljivost iznimno povećala.
300 godina kasnije
Životinje sada vladaju svijetom, a nekoć ugrožene životinje poput slonova bi se posve oporavili od ljudskih djelatnosti koje su ih ugrozile, kao što je trgovanje s bjelokosti. Vjerovatno je i kako bi se egzotične životinje iz zooloških vrtova raširile i razmnožile u okolnom području, pa bi njihova distribucija diljem svijeta bila poprilično raznolika.
Lavovi i slonovi koji su nekada Afriku smatrali svojim domom vjerovatno bi jurili Berlinom, Parizom i New Yorkom.
Velike čelične konstrukcije poput mostova, nebodera kao i Ajfelovog tornja i sličnog će početi padati zbog nagrizajuće korozije. Morski svijet bi se, također, oporavio i, nevjerovatnije, razvijao bez ljudi, a svjetska mora bi postala preplavljena životom.
10 hiljada godina kasnije
Svi gradovi i svaki mogući podsjetnik na postojanje ljudi bi nestali, izuzev nekoliko kamenih struktura koje su i do danas odoljele zubu vremena jer su izrađene za vječnost.
Pretpostavlja se kako bi među njima bile samo piramide, Veliki kineski zid i spomenik Mt. Rushmore, te će biti jedini dokaz da smo nekada bili tu, međutim, teško da bi neko mogao pomisliti kako smo nekad vladali svijetom.
50 miliona godina
Jedina stvar koja je povezana s ljudima, a preživjela bi 50 miliona godina bi bila plastika u fosilima koja bi mogla zbuniti vanzemaljce budućnosti ako bi se zatekli na Zemlji. Planeti bi trebalo još dodatnih 50 miliona godina da se riješi plastike i tog posljednjeg traga ljudskog postojanja.