Francuski naučnici razbili su pet stoljeća staru šifru koja otkriva škakljivu francusku zavjeru da se ubije car Svetog rimskog carstva i španski kralj Karlo V. Karlo V je bio jedan od najmoćnijih ljudi 16. stoljeća i vladao je golemim carstvom, koje je zauzimalo veći dio zapadne Europe i Amerike. Vladao je više od 40 godina.

Naučnom timu iz istraživačkog laboratorija Loria u istočnoj Francuskoj trebalo je šest mjeseci za dešifriranje pisma koje je 1547. godine car napisao svom veleposlaniku u Francuskoj.

Riječ je o burnom historijskom periodu u kojem su se nizali ratovi i napetosti između Španije i Francuske, kojom je u to vrijeme vladao Franjo I., renesansni vladar koji je doveo Leonarda da Vincija iz Italije.

Pismo Karla V veleposlaniku Jeanu de Saint-Maurisu stoljećima je skupljalo prašinu, zaboravljeno u zbirkama Stanislasove knjižnice u Nancyju. Cecile Pierrot, kriptografkinja iz Lorije, prvi put je čula za njegovo postojanje na jednoj večeri 2019. godine, a nakon dugotrajne potrage uspjela ga je pronaći 2021. godine. Pismo koje je potpisao Karlo V bilo je istovremeno tajanstveno i krajnje nerazumljivo, rekla je novinarima Pierrot.

Snimak careve strategije

U mukotrpnom radu potpomognutom kompjuterima, Pierrot je pronašla posebne skupine od oko 120 simbola koje je koristio Karlo V.

Cijele riječi šifrirane su jednim simbolom, a car je samoglasnike koji dolaze nakon suglasnika zamijenio znakovima, rekla je, što je inspiracija koja vjerovatno dolazi iz arapskog pisma. Karlo V je isto tako koristio i simbole koji ne znače ništa kako bi zaveo one koji pokušavaju dešifrirati poruku.

Do pravog pomaka i nakon toga i otkrića je došlo u junu 2022. godine, kada je Pierrot uspjela razaznati frazu u pismu, a njezin tim je potom razbio šifru uz pomoć povjesničarke Camille Desenclos.

“Bio je to mukotrpan i dug rad, ali došlo je do proboja koji se dogodio u jednom danu, gdje smo odjednom imali pravu hipotezu”, objasnila je. Dodala je da je njezinom timu pomoglo i drugo pismo Jeana de Saint-Maurisa, u kojem je nacrtao oblik transkripcijskog koda na margini.

Desenclos je naglasila da je rijetko da historičar uspije pročitati pismo koje niko nije uspio pročitati pet stoljeća.

“Pismo potvrđuje donekle degradirano stanje iz 1547. godine u odnosima između Franje I i Karla V, koji su potpisali mirovni sporazum tri godine ranije”, rekla je.

Unatoč tome njihovi odnosi i dalje su bili napeti, uz razne pokušaje da se međusobno oslabe, pojasnila je francuska historičarka, prenosi Science Alert.

Jedan djelić otkrivene informacije bila je glasina o zavjeri za ubistvo Karla V, za koju se govorilo da se spremala u Francuskoj, rekla je Desenclos i dodala da se o toj zavjeri nije puno znalo, ali da je to svejedno pokazalo carev strah.

“Naučnici se sada nadaju da će identificirati druga pisma između cara i njegovog veleposlanika kako bi dobili uvid u strategiju Karla V. u Europi”, rekla je Desenclos.