U kasnom 18. stoljeću, muškarac je pokopan u Griswoldu u Connecticutu, s bedrenim kostima poredanim u križ, a taj položaj pokazuje da su mještani mislili da je vampir.
Više od 200 godina kasnije otkriveno je kako je on genetski bio čovjek, a DNK dokazi otkrivaju kako je mogao izgledati. Nakon izvođenja DNK analiza, forenzičari iz komoanije za DNK tehnologiju Parabon NanoLabs sa sjedištem u Virginiji i Laboratorija za identifikaciju DNK, ogranka Sustava medicinskih ispitivača oružanih snaga SAD sa sjedištem u Delawareu, zaključili su da je u vrijeme smrti, preminuli muškarac (poznat kao JB55) imao je oko 55 godina i bolovao je od tuberkuloze.
Koristeći softver za 3D rekonstrukciju lica, forenzičar je utvrdio da JB55 vjerovatno ima svijetlu put, smeđe ili oči boje lješnjaka, smeđu ili crnu kosu i nešto pjegica, navodi se u saopćenju.
Na temelju položaja nogu i lubanje u grobu, istraživači sumnjaju da je tijelo u nekom trenutku iskopano i ponovno pokopano, što je praksa koja se često povezuje s vjerovanjem da je neko bio vampir. Historijski gledano, neki su ljudi prije mislili da su oni koji su umrli od tuberkuloze zapravo vampiri, navodi se u izjavi koju prenosi Live Science.
“Ostaci su pronađeni s uklonjenim bedrenim kostima i prekriženim preko prsa”, rekla je za Live Science Ellen Greytak, direktorica bioinformatike u Parabon NanoLabsu i tehnička voditeljica odjela Snapshot Advanced DNA Analysis te organizacije.
“Ovako ne bi mogli hodati okolo i napadati žive”, tvrdi ona.
Ko je bio ‘vampir’?
Kako bi izvršili analizu, forenzičari su započeli izdvajanjem DNK iz čovjekovih kosturnih ostataka. Međutim, rad s kostima starim više od dva stoljeća pokazao se izazovnim.
“Tehnologija ne radi dobro s kostima, pogotovo ako su te kosti historijeske”, rekao je Greytak. “Kada kosti ostare, s vremenom se razgrađuju i fragmentiraju.
Također, “kada ostaci stoje u okolišu stotinama godina, DNK iz okoliša iz stvari poput bakterija i gljivica također završe u uzorku”, kazala je.
U tradicionalnom sekvenciranju genoma, istraživači nastoje sekvencirati svaki dio ljudskog genoma 30 puta, što je poznato kao “30X pokrivenost”. U slučaju raspadnutih ostataka JB55, sekvenciranje je dalo samo oko 2,5X pokrivenost. Kako bi to dopunili, istraživači su izvukli DNK iz osobe pokopane u blizini za koju se vjerovalo da je rođak JB55. Ti su uzorci dali još lošiju pokrivenost: približno 0,68X.
“Utvrdili smo da su bili rođaci u trećem koljenu ili prvi rođaci”, rekao je Greytak.
Arheolozi su izvorno iskopali ostatke navodnog vampira 1990. godine, a 2019. godine forenzičari su izdvojili njegov DNK i proveli ga kroz internetsku genealošku bazu podataka, utvrdivši da je JB55 zapravo čovjek po imenu John Barber, siromašni farmer koji je vjerojatno umro od tuberkuloze.
Nadimak JB55 temeljio se na epitafu ispisanom na njegovom lijesu mjedenim čavlima, označavajući njegove inicijale i dob smrti.