U saveznoj državi Assam (Indija) arheolozi su na novim lokalitetima pronašli 65 divovskih posuda.
Neke od njih su visoke i cilindričnog oblika, neke okrugle, a neke izgledaju kao dva spojena stošca. Neke su izvirivale iz zemlje, a neke bile u potpunosti zatrpane. Još uvijek nije poznato ko ih je izradio i čemu su služile, ali izgleda da ih je više nego što se prije mislilo.
Naime, ovo nije prvi nalaz ovakvih divovskih, drevnih objekata. U Assamu je pronađeno 11 lokaliteta s ovakvim tipom kamenih posuda, a pronađene su i u Laosu te Indoneziji. Blizu lokaliteta u Laosu pronađeni su ljudski ostaci tako da neki stručnjaci smatraju da su se posude možda koristile u svrhu pogrebnog obreda.
Prve divovske posude u Assamu pronađene su 1929. godine, a arheolog Tilok Thakuria i njegovi kolege sa Sveučilišta North Eastern Hill u Indiji ponovno su počeli s iskapanjima 2020. godine i pritom otkrili nove lokalitete, piše Science Alert.
“Prvo smo krenuli iskapati tri velika lokaliteta koja nisu bila službeno istražena. Nakon toga smo pretražili okolno šumsko područje. Tada smo počeli pronalaziti nove divovske posude”, rekao je arheolog Nicholae Skopal s Australskog nacionalnog sveučilišta.
Naučnici su otkrili četiri nova nalazišta. Jedno je bilo u selu Herakilo, u kojem je pronađeno 10 posuda; šest ih je otkriveno na periferiji sela, a preostale četiri su u nekom trenutku premještene u njegovo središte. Drugo i treće se nalazilo na lokalitetima na planini u Thaimodholingu, gdje je pronađeno 20 posuda. Četvrto je bilo u mjestu Donji Chaikam, gdje je na polju okruženom gustom šumom otkriveno njih 35.
Kada se izbroje posude s prijašnjih lokaliteta, u Assamu je do sada pronađeno 797 takvih objekata.
Izgleda da su posude namjerno slagane po brdima i planinama s pogledom na nizine. Ono što je zanimljivo jest to da su posude isklesane od pješčenjaka, kojeg nije bilo u blizini ni jednog nalazišta.
“Još uvijek ne znamo ko je napravio ove divovske posude. To je pravi mali misterij”, rekao je Skopal.
No, postoje indikacije da su posude u Assamu, poput onih u Laosu, korištene u pogrebnim obredima.
Naime, na lokalitetu otkrivenom 1930-ih u jednoj od njih su se nalazile kremirane kosti. Britanska antropologinja Ursula Graham Bower koja je u to vrijeme boravila s plemenom Zemi Naga, kazala je da su pripadnici tog plemena vjerovali da su posude napravili drevni Siemi, i to u pogrebne svrhe.
Arheolozi smatraju da se ove posude skrivaju na brojnim lokalitetima u Assamu i da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo kojoj su drevnoj civilizaciji pripadale.
“Što duže čekamo, veća je vjerovatnost da će posude biti uništene jer se na ovim područjima sadi sve više usjeva te se sijeku šume”, kazao je Skopal.
Istraživanje naziva An archaeological survey of the Assam stone jar sites objavljeno je u časopisu Asian Archaeology.