Istraživači Medicinskog i stomatološkog sveučilišta u Tokiju (TMDU) identificirali su lijek koji replicira dobrobiti vježbanja na kostima i mišićima i o tome izvijestili u časopisu Bone Research.
Koristeći sustav probira, otkrili su lokamidazol (LAMZ). Ovaj derivat aminoindazola ima sposobnost poticanja rasta osteoblasta i mišićnih stanica koji stvaraju kost, a istovremeno inhibira stvaranje osteoklasta koji razgrađuju kost.
LAMZ se uspješno prenio u krvotok miševa oralnom primjenom, bez izraženih nuspojava. Kako bi se istražilo može li liječiti lokomotornu slabost, primijenjen je na životinjskom modelu sarkopenije i osteoporoze. Pokazalo se kako lijek poboljšava mišiće i kosti miševa, što znači da bi LAMZ mogao postati terapija za liječenje lokomotornih slabosti oponašanjem vježbanja.
Fotonski mikroskop veličine palca
Inženjeri norveškog Instituta Kavli za sistemsku neuroznanost u Trondheimu sklopili su dvofotonski fluorescentni mikroskop veličine palca koji živo tkivo snima na dubinama nedostižnim konvencionalnim fluorescentnim mikroskopima. Težak samo 2,4 grama, Mini2P se može pričvrstiti na glavu miša i pratiti aktivnost stotina, čak hiljadama neurona dok životinja trči, penje se i skače s platforme.
Uz prilagođenu leću koja može kontinuirano pratiti iste stanice do jednog sata ili više puta tokom sedam dana, instrument proizvodi mnogo oštrije slike i može snimiti sličan broj stanica, ako ne i više, od instrumenta montiranog na glavu. Štaviše, Mini2P postiže gotovo jednako dobru rezoluciju kao glomazni, stolni dvofotonski sustav. Ovaj mikroskop je otvorenog koda, s popisima dijelova i videozapisima s uputama dostupnima na GitHubu.
Materijal koji oponaša prave krvne žile
Naučnici Sveučilišta u Sydneyu osmislili su novu tehnologiju proizvodnje materijala koji oponašaju strukturu živih krvnih žila. To bi moglo promijeniti budućnost određenih operacija i živote mnogih ljudi.
Proizvedene žile miševi su uspješno prihvatili i one su se same su se transformirale u “žive”, javlja časopis Advanced Materials.
Ova nova tehnologija oponaša prirodne krvne žile dopuštajući nizu koncentričnih elastinskih prstenova da se prirodno razviju unutar stijenki implantiranih cijevi. Protein elastin je ono što omogućuje krvnim žilama elastičnost i sposobnost istezanja. Zauzvrat, to čini prstenove elastičnim, što omogućuje širenje i skupljanje krvnih žila s protokom krvi.
Istraživači Trinity Collegea u Dublinu vjeruju da bi naši mozgovi mogli koristiti kvantno računanje, a kvantni moždani procesi mogli bi objasniti zašto ljudi još uvijek mogu nadmašiti superračunare kada su u pitanju nepredviđene okolnosti, donošenje odluka ili učenje nečeg novog.
Moždane funkcije izmjerene u eksperimentu, opisanom u časopisu Journal of Physics Communications, bile su u korelaciji s performansama kratkoročnog pamćenja i svjesnom svjesnošću, što sugerira da su kvantni procesi ujedno dio kognitivnih i svjesnih funkcija mozga.
Nalazi Sveučilišta u Pittsburghu, objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), prvi su pokušaj karakterizacije neuroplastičnosti kod ljudi i razumijevanja može li jedna hemisfera obavljati funkcije koje su obično podijeljene između dvije strane mozga.
Kako bi procijenili sposobnost prepoznavanja riječi, istraživači su svojim sudionicima predstavili par riječi, od kojih se svaka razlikuje po samo jednom slovu, kao što su “soap” (sapun) i “soup” (juha). Kako bi provjerili koliko dobro djeca prepoznaju različita lica, naučnici su im pokazali parove fotografija ljudi. Bilo koji podražaj pojavio se na ekranu samo na djelić sekunde, a sudionici su morali odlučiti jesu li par riječi ili par lica isti ili različiti.
Sposobnost prepoznavanja riječi i lica između kontrolnih subjekata i osoba s hemisferektomijom razlikovala se no razlike su bile manje od 10%, a prosječna točnost prelazi 80%. U izravnim usporedbama između odgovarajućih hemisfera kod pacijenata i kontrolnih skupina, tačnost pacijenata u prepoznavanju lica i riječi bila je usporediva bez obzira na uklonjenu hemisferu.
Folikule dlake iz laboratorija
Koristeći stanice dobivene iz embrionalnih miševa, istraživači japanskog Nacionalnog sveučilišta u Yokohami uspjeli su proizvesti organoide folikula dlake, male, jednostavne verzije organa iz kojih raste kosa. Štaviše, mogli su utjecati i na pigmentaciju kose. Presađeni u žive miševe bez dlake, folikuli su nastavili funkcionirati tokom više ciklusa rasta dlake. Ovo bi istraživanje, objavljeno u časopisu Science Advances, moglo pomoći u liječenju gubitka kose i ponuditi alternativu testiranjima na životinjama i trenutnim načinima ispitivanja lijekova.
Tajna je u stanicama tretiranim Matrigelom, membranskim preparatom dobivenim iz miša koji pomaže stanicama da formiraju strukture, koji se treba dodati unutar šest sati od zasijavanja kulture stanicama. Mjehurići jezgre i ljuske tada se razvijaju u zrele organoide folikula koji proizvode dlake s gotovo 100-postotnom stopom uspjeha, prenosi Bug.hr.