Koliko će nastanak novih tehnologija naškoditi ljudima na planeti, ne zna se, ali se procjenjuje da će u skorijoj budućnosti čovječanstvo imati velikih problema zbog toga.
Sve manje poslova za ljude zbog automatizacije
Kroz prošlo stoljeće čovječanstvo je izrađivalo mašine koje olakšavaju posao, ali pod cijenu gubitka radnih mjesta. Svakodnevna poboljšanja uzrokuju da sve više radnih mjesta postaje nepotrebno i nije ih uvijek moguće zamijeniti. Automatizacija tako počinje postajati vrlo velik problem kako se tehnologija poboljšava, prema Brookings Institutu.
Gubitak radnih mjesta nije dobra stvar u kapitalističkom društvu, koje je u velikoj mjeri temeljeno na zaposlenosti njenih članova. Nažalost, zasad ne postoji ni potencijalno rješenje za ovaj problem.
Jedino područje gdje ljudi mogu biti sigurni da ih neće zamijeniti roboti su poslovi koji zahtijevaju spretnost, koordinaciju očiju i ruku i fleksibilnost. To su izučeni poslovi poput vodoinstalaterstva i električarski poslovi. Također se ne moraju bojati ni medicinske sestre jer taj posao traži empatiju i brigu, a u dogledno vrijeme roboti neće moći zamijeniti ljude ni u kreativnim poslovima. Barem ne u dogledno vrijeme.
Nadzor postaje sve strašniji
Bivši špijun CIA-e dao je intervju o tome kako je putem kompjutera gledao ljude u njihovim domovima. On je radio na prisluškivanju i uhođenju građana putem kompjuterskih ekrana i telefona. Imao je pristup svim mailovima, SMS-porukama, chatovima i shvatio da se najgrublje krši privatnost ljudi, i to onih običnih građana. Nadzor je postao svakodnevni dio života, a kamere nadziru šta ljudi rade i konzumiraju svaki dan. Ali, stvari će, vjerovatno, postati još strašnije u bliskoj budućnosti. Kako je napomenuo The Verge, umjetna inteligencija će postati ono što će promijeniti sve u sistemu nadzora. Ne samo da će zbog tehnologije moći pratiti svaki korak ljudi, umjetna inteligencija će to činiti lako, efikasno i bez ljudskog nadzora. To znači da će imati podatke i moć obrade za učinkovito gledanje osobe 24 sata dnevno, i sve to bez potrebe za ljudskim pregledom podataka. Kako navodi TechCrunch, budućnost privatnosti će se, vjerovatno, manje odnositi na sprečavanje nadzora i više na pristanak korisnika na načine na koji se njihovi podaci koriste.
Zbog lažnih vijesti postat će nemoguće znati šta je stvarno
U ranim desetljećima interneta ljudi su se počeli privikavati na lažne fotografije, a fotošopirani prikazi stvorili su mnoštvo dezinformacija, no, ipak, postoje neki tragovi uz pomoć kojih se može utvrditi da su lažne. No, tzv. deepfakes vijesti će promijeniti sve to. Zamislite, primjerice, video u kojem predsjednik Obama drži govor prepun rasističkih referenci.
Zapravo, ne morate ga zamisliti, on već postoji i rad je Jordana Peela, koji ga dobro imitira. Ljudi se još bore s nepovjerenjem spram slika, no u sljedećem desetljeću ćemo otkriti kako ne možemo vjerovati ni videima. Kako je izvijestio “The New York Times”, medijske kompanije već se pripremaju za izradu alata i pokušavaju otkriti načine prepoznavanja deepfakeova, no pitanje je koliko će u tome biti uspješni i kada.
Premoć umjetne inteligencije
Još je Isaac Asimov naveliko pisao i razmišljao o tome kako da čovjek zaštiti svoj integritet u svijetu u kojem će se sve više oslanjati na umjetnu inteligenciju. A ona se razvija sve brže, da nije materijalnih ograničenja poput svojstava subatomskih čestica, bio bi to klasični primjer eksponencijalnog rasta.
Lako je to dok se sve ono što se isprogramira odvija kako treba. Međutim, šta ako dođe do kvara? Asimov ili Dick i neki klasični SF autori, oni su pisali o tome šta nas čeka za koju godinu.
Gotovo 100 godina nakon što se prvi androidni robot pojavio u klasiku “Metropolis” Fritza Langa, stvoreni su prvi humanoidni roboti koji mogu pomagati ljudima.
Iako mnogi misle kako roboti nikad neće biti sposobni za misli i ponašanje za koje nisu programirani, vjeruje se kako se rizik za njihovu dominaciju povećava kako oni postaju sve kompleksniji i napredniji.
Prema hipotezi “Grey Goo”, nanoroboti bi mogli postati dominantne sile u svijetu u kojem će ljudi biti građani drugog razreda.