Mnoga istraživanja su pokazala da jedenje kasno navečer ima veliki utjecaj na veću tjelesnu težinu, kao i na povećani rizik od pretilosti.

Nije tajna da ljudi koji žele smršavjeti trebaju izbjegavati obroke kasno navečer. Mnoga istraživanja su pokazala da jedenje kasno navečer ima veliki utjecaj na veću tjelesnu težinu, kao i na povećani rizik od pretilosti.

No, malo je istraživanja pokazalo zašto je tačno to nezdravo, odnosno povezano s većom tjelesnom težinom, a time se bavila jedna nedavna američka studija. Dokazali su kako jedenje četiri sata kasnije od uobičajenog zapravo mijenja mnoge fiziološke i molekularne mehanizme koji pogoduju debljanju.

Brojna istraživanja pokazuju jedno

U svom istraživanju pratili su 16 sudionika u dva različita rasporeda obroka, svaki u periodu od šest dana. U prvom dijelu istraživanja jeli su svoje obroke rano tokom dana, a posljednji obrok jeli bi šest sai i 40 minuta prije spavanja. U drugom dijelu su svoje dnevne obroke pojeli četiri sata kasnije, što znači da su preskočili doručak i umjesto toga jeli ručak, večeru i kasni obrok koji su konzumirali dva i pol sata prije spavanja.

Naravno, studija je provedena u kontroliranim okolnostima, odnosno sudionici svake grupe konzumirali su identičnu prehranu te su svi njihovi obroci bili ravnomjerno raspoređeni, a između svakog obroka prošla bi oko četiri sata. Istraživači su promatrali tri mjere: Utjecaj na apetit, utjecaj vremena uzimanja hrane na potrošnju energije i molekularne promjene masnog tkiva.

Razne tehnike, sve pokazuju isto

Te su mjere pratili raznim tehnikama, a istraživači su otkrili kasno jedenje ne samo povećalo subjektivni osjećaj gladi sljedeći dan, nego je također povećalo omjer hormona “gladi” u krvi – unatoč tome što su sudionici jeli identičnu dijetu u oba protokola prehrane.

Kasno jedenje je uzrokovalo i smanjenje broja sagorjelih kalorija sljedeći dan. Kod sudionika koji su radili biopsiju masnog tkiva (Nisu svi pristali na to) također se pokazalo da kasno jedenje uzrokuje molekularne promjene koje potiču skladištenje masti. Iako svi mehanizmi nisu u potpunosti jasni, jedna od teorija zašto kasno jedenje uzrokuje debljanje je naš cirkadijalni ritam.

Naše tijelo ima prirodni cirkadijalni ritam, kojim upravlja mozak kako bi utjecao na normalne tokove hormona, a osobito je osjetljiv na dnevno svjetlo i unos hrane. Logično, vrijeme jela je povezano s cirkadijalnim ritmom jer obično jedemo kada je dan, a spavamo kada je mrak, prenosi 1klik.hr.

Kod kasnijih obroka može doći do poremećaja prirodnog cirkadijalnog ritma, uzrokujući poremećaje signala gladi tijela i načina na koji koristi kalorije i pohranjuje masnoću. Ipak, ova veza je do sada prikazana samo u istraživanjima na životinjama.