S jedne strane imamo globalno zagrijavanje, a s druge sve veću potražnju za čokoladom te će se tako za par desetljeća možda dogoditi da se najslavnija slastica nađe u opasnosti da potpuno iščezne. Je li to sve zbilja uzrok moguće čokoapokalipse?
Stručnjaci su izveli predviđanja kako bi se za otprilike 40 godina moglo dogoditi da nestane čokolade, jer biljka kakaovac ima problema s preživljavanjem u sve toplijoj klimi. Naime, drvo kakaovca raste samo na otprilike 20 stupeni sjeverne i južne zemljopisne širine, i to još pod specifičnim uvjetima koji zahtijevaju puno vlage i padalina.
Ukoliko se dogodi porast temperature od samo 2.1°C tijekom sljedećih 30 godina moglo bi sve završiti prouzročenjem velike štete među biljkama, a samim time i štete cijeloj čokoladnoj industriji.
Dok temperatura raste i izvlači sve više vlage iz tla i biljaka, naučnici drže da količina padalina neće narasti dovoljno da bi nadomjestila cijeli gubitak vlage. To bi značilo da će uzgajališta kakaovca biti prisiljena pomaknuti se stotine metara u planinske visine gdje se nalaze očuvani parkovi prirode.
Prošle godine su stručnjaci predvidjeli da se svijet kreće prema svojevrsnom čokoladnom deficitu, dok su kupci razvijenih zemalja nastavili kupovati sve više slatkiša. Tipični zapadnjački potrošač u prosjeku pojede 286 tabli čokolade godišnje. Za tih 286 tabli proizvođači moraju posaditi 10 stabala kakaovca da bi tako napravili dovoljno kakaa i maslaca, inače ključnih sastojaka u proizvodnji čokolade.
Od 90-tih godina, više od milijardu ljudi iz Kine, Indije, Indonezije, Brazila i bivšeg Sovjetskog Saveza stupilo je na tržište čokolade. Usprkos povećanoj potražnji, nije ju pratio razmjerni rast ponude te zalihe kakaa posljedično padaju, prenosi Geek.
Doug Hawkins iz kompanije Hardman Agribusiness tvrdi kako je proizvodnja kakaa pod strašnim pritiskom, jer se metode uzgoja nisu mijenjale već stotinama godina.
“Za razliku od ostalih vrsta usjeva koje su imale koristi od razvoja modernih kultura s povećanim prinosom, preko 90% kakaa proizvode malene kompanije na usitnjenim farmama bez ikakvih poboljšanja metoda u načinu uzgoja.”