Većina ljudi zna da čovjek može duže živjeti bez hrane nego bez vode jer je ljudski organizam u velikom dijelu sastavljen od vode i ona je nužna za metabolizam i sve osnovne tjelesne funkcije. Najmanje 60 % ljudskog tijela čini voda, a posebno je važna za izbacivanje štetnih tvari putem bubrega. Čovjek težak 70 kilograma u sebi nosi 45 litara vode.
Bez vode se može izdržati najviše pet dana, ali ako se osoba nalazi u izuzetno teškim uvjetima poput velikih vrućina i suhoće zraka to može biti i kraće. Ljudsko tijelo kontinuirano gubi vodu, ali jedna čaša dnevno nipošto nije dovoljna da nadoknadi tekućinu koju tijelo gubi znojenjem, mokrenjem i disanjem.
Ako se nalazite u području gdje vladaju visoke temperature možete izgubiti i više od litre tekućine svakih nekoliko sati, a ako se nalazite u ekstremno vrućim uvjetima toliko ćete gubiti svakih sat vremena. To znači da toliko tekućine morate i nadoknaditi. Ako ju ne nadoknadite obujam vaše tjelesne tekućine će pasti ispod normalnog nivoa, a volumen vaše krvi će se smanjiti na opasnu razinu. S premalo krvi u tijelu, vaš krvni tlak će pasti i dovest ćete se u smrtnu opasnost.
Bez hrane se može izdržati mnogo duže pa je jednom dokumentirano kako je jedna osoba uspjela izdržati bez hrane čak 2 mjeseca. Kako je to uopće moguće? Naše tijelo ima posebne obrambene mehanizme i jednostavno se – bori za život.
Čim ljudski organizam osjeti da je smanjen unos hrane i kalorija, pokreću se određeni metabolički procesi koji funkcioniraju na preusmjeravanju zaliha energije tamo gdje je ona najpotrebnija.
Kako uopće funkcionira naš metabolizam? Vrlo brzo nakon završetka obroka naš će metabolizam početi razlagati glikogen na glukozu, a ona će se skladištiti u jetri i mišićima kako bi tijelu davala potrebnu energiju za rad, prenosi Geek.
Nakon šest sati dolazi do pokretanja zaliha energije i trošenja glukoze za daljnji rad, a kod većine ljudi u tom periodu dolazi do pojave razdražljivosti i gladi. Tada tijelo ulazi u stanje ketoze jer više nema glikogena za trošenje pa na red za to dolaze masne kiseline. Zbog manjka hranjivih tvari i mozak će se prilagoditi novonastaloj situaciji i početi trošiti četiri puta manje hranjivih tvari.
Nakon 72 sata bez hrane mozak će još više smanjiti svoje potrebe i energiju koju troši, a opskrbljivat će se aminokiselinama iz proteina. No, ljudsko tijelo se nalazi u sasvim drugačijoj situaciji jer ulazi u fazu da „jede samo sebe“. Imunitet je sve slabiji, a tijelo sve teže pronalazi nove načine za preživljavanje sve do trena kada nastupa smrt, obično uzrokovana zastojem srca.
Raspon umiranja od gladi je različit te ovisi od osobe do osobe, pa dok su neki ljudi bez hrane umrli nakon 20 dana, neki su uspjeli preživjeti i do 70 dana. Primjer za ovako ekstremni period je štrajk glađu u Irskoj, kada je deset muškaraca preživjelo bez hrane više od 2 mjeseca.