Austrijski naučnici istraživali su koliko nepoznati glasovi ili zvukovi mogu ometati san. Mjerili su moždanu aktivnost odraslih koji spavaju i bilježili reakcije na poznate i nepoznate glasove. U novoj studiji otkrili su da ljudski mozak obraća pažnju na nepoznate glasove tokom spavanja kako bi prepoznao potencijalne prijetnje.
Slušanje nepoznatih glasova u snu uzrokovalo je da se ljudski mozak “podesi” tokom spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM), prve faze sna. Međutim, naučnici kažu da nisu vidjeli učinak tokom REM-a, najdublje faze sna, vjerovatno zbog promjena mikrostrukture u mozgu.
Iako su nam oči zatvorene, naš mozak nastavlja pratiti okolinu dok spavamo, balansirajući potrebu za zaštitom sna s potrebom za buđenjem. Jedan od načina na koji to postiže jest selektivno odgovaranje na nepoznate glasove umjesto na poznate, tvrde stručnjaci.
To se može povezati s ljudskom evolucijom i potrebom za brzim buđenjem pred potencijalnom opasnošću, koju karakteriziraju manje poznati zvučni signali. Studija zapravo sugerira da nepoznati glasovi, poput onih koji dolaze iz televizora, sprječavaju miran noćni san, jer je mozak u većoj pripravnosti.
Studiju su vodili naučnici sa Sveučilišta u Salzburgu, a objavljena je u naučnom časopisu JNeurosci.
Naši nalazi ističu odstupanja u odgovorima mozga na slušne podražaje na temelju njihove važnosti za spavača, ističu austrijski naučnici. Rezultati sugeriraju da je nepoznatost glasa snažan promotor moždanih reakcija tokom NREM faze sna, dodaju.
U studiji je sudjelovalo 17 volontera (od kojih je bilo 14 žena) prosječne dobi od 22 godine.
Volonteri, od kojih niko nije imao prijavljenih poremećaja spavanja, na sebi su nosili opremu za polisomnografiju tokom spavanja. Polisomnografija mjeri moždane valove, disanje, napetost mišića, pokrete, srčanu aktivnost i još mnogo toga, kroz različite faze spavanja.
Prije početka eksperimenta, sudionicima je savjetovano da održavaju redoviti ciklus spavanja/budnosti, odnosno da imaju oko osam sati sna, najmanje četiri dana. Dok su spavali, preko zvučnika su slušali izgovaranje njihova vlastitog imena te još dva nepoznata imena, izgovorena ili poznatim glasom (poput roditeljskog) ili nepoznatim glasom (nepoznate osobe).
Mozak uči i dok spavamo?
Austrijski naučnici su otkrili da nepoznati glasovi izazivaju više K-kompleksa, vrstu moždanog vala povezanog s senzornim poremećajima tokom spavanja, u poređenju s poznatim glasovima. Dok poznati glasovi također mogu potaknuti K-komplekse, otkriveno je da su samo oni potaknuti nepoznatim glasovima popraćeni velikim promjenama u moždanoj aktivnosti povezanim sa senzornom obradom, prenosi Daily Mail.
Međutim, reakcije mozga na nepoznati glas javljale su se rjeđe kako je noć odmicala i glas je postajao sve poznatiji, što ukazuje i na to da bi mozak još uvijek može učiti tokom spavanja. Rezultati studije sugeriraju da K-kompleksi dopuštaju mozgu da uđe u režim nadzorne obrade, gdje mozak ostaje spavati, ali zadržava sposobnost reagiranja na relevantne podražaje.
Može se dogoditi da spavajući mozak nauči, kroz ponovljene obrade, da u početku nepoznati podražaj ne predstavlja neposrednu prijetnju za spavača i da posljedično smanjuje reakciju na njega, ističu naučnici.