Softver za kloniranje glasova nije samo alat kojem raste popularnost u Holivudu, već je ta tehnologija i sve omiljena među cyber kriminalcima.
Takav kompjuterski generisan zvuk zastrašujuće je tačan, prenosi Jutarnji list.
Softver tako reprodukuje naglasak i ton glasa, tempo govora i disanje, a klonirani glas može i da prikaže emocije kao što su ljutnja, strah, sreća, zaljubljenost ili dosada.
Tehnologija se može koristiti za prevođenje riječi na različite jezike, što bi moglo značiti da američke filmske produkcijske kuće više neće morati da angažuju dodatne glumce za snimanje sinhronizovanih verzija svojih filmova.
Iz kanadske kompanije Resemble AI tvrde kako već mogu engleske glasove da kloniraju na 15 drugih jezika. Njegov izvršni direktor Zohaib Ahmed kaže kako je softveru za stvaranje kvalitetne kopije nečijeg glasa, dovoljno samo deset minuta snimka nečijeg glasa.
Ipak, iako sve veća sofisticiranost ovog softvera ima očigledan komercijalni potencijal, također dovodi do zabrinutosti kako bi je mogli zloupotrijebiti kriminalci.
U simbiozi s kompjuterski generisanim lažnim videozapisima, kloniranje glasa stvara ono što nazivamo,”deepfake”. Stručnjak za cyber sigurnost Edi Bobritski kaže da postoji “veliki sigurnosni rizik” koji dolazi sa sintetičkim glasovima.
“Na primjer, ako šef telefonira zaposlenom tražeći poverljive podatke, a zaposlen prepozna glas, on će bez razmišljanja učiniti ono što je zatraženo. To je put kojim će krenuti mnogi prevaranti”, veruje Bobrtiski.
Takav slučaj zabilježen je 2019. kada je britanski menadžer nasamaren ovom tehnologijom. On je, naime, povjerovao kako klonirani glas pripada njegovom njemačkom šefu, i tako kriminalcima na račun uplatio 220 hiljada eura.
Pojava nove generacije digitalno manipulisanih medija, također poznatih kao deepfake – izazvala je značajnu zabrinutost zbog moguće zloupotrebe.
Kao odgovor na ove probleme, Evropski parlament od stručnjaka je naručio studiju u kojima se procjenjuju tehnički, društveni i regulatorni aspekti deepfakea.