Ruski napad na Ukrajinu velik je geopolitički trenutak za neke od najvećih tehnoloških kompanija na svijetu, dok se njihove platforme polako pretvaraju u bojna polja u digitalnom informacijskom ratu.
Tokom prošlih smo nekoliko dana tako gledali kako kompanije poput Googlea, Mete i Twittera počinju koristiti svoju moć nakon što su se pronašle pod unakrsnom paljbom zahtjeva sa svih strana informacijske bojišnice. Prošle su sedmice tako Ukrajinci od Applea, Mete i Googlea tražili da ograniče svoje usluge u Rusiji, nakon čega su Google i Meta blokirali reklame koje su objavile ruske državne medijske kompanije. Googleov Sundar Pichai također je dužnosnicima EU-a objašnjavao načine na koje se mogu suzbiti ruske dezinformacije.
Telegram koji se jako često koristi u Rusiji i Ukrajini je zbog širenja dezinformacija zaprijetio gašenjem kanala vezanih uz rat u Ukrajini. Twitter je na koncu objavio da će označavati sve objave koje dolaze iz ruskih državnih medija, dok su Meta i YouTube najavili ograničavanje pristupa tim kompanijama širom Europske unije.
Mnoge kompanije ovaj rat koriste za rehabilitaciju oronulih reputacija, pogotovo nakon što se već godinama nalaze pod nišanom zbog privatnosti, dominacije tržištem i širenjem toksičnog sadržaja. Dobili su priliku dokazati da svoju invazivnu tehnologiju mogu koristiti za dobro. Put do iskupljenja, doduše, nije lagan.
Problem je što svaki pogrešan korak može imati visoku cijenu – Europa i SAD ih mogu prisiliti na još oštriju regulaciju poslovanja, dok ih Rusija može u cijelosti blokirati, piše New York Times.
Ako Google, Meta, Twitter i ostali ne poduzmu konsolidirane poteze, mogli bi biti optuženi za premalen doprinos ili licemjerje. Rezanje prevelikog broja informacija i usluga moglo bi također utišati Ruse koji koriste društvene mreže i ne slažu se sa državnom propagandom, navodi New York Times.
“Ove kompanije žele sve beneficije monopoliziranja svjetskih komunikacija bez odgovornosti koju donosi uplitanje u geopolitiku i biranje strana”, rekla je Yael Eisenstat sa Instituta Berggruen u Los Angelesu, bivša voditeljica Facebookovih operacija za integritet izbora.
Prema njezinim riječima, tehnolške kompanije nalaze se u situaciji u kojoj ‘ne mogu izvući tanji kraj’.
Prema bivšoj članici Europskog Parlamenta Marietje Shaalke, tehnološke kompanije poduzimaju vrlo blage korake, što predstavlja problem zato jer sukobi postaju sve ozbiljniji. Google je uslijed nastavka ruskih vojnih operacija u Ukrajini obustavio objavljivanje situacija o prometu zato jer oni mogu pružiti informacije o mjestima gdje se ljudi okupljaju. Facebook je također objavio da je ugasio kremlinsku influencersku i hakersku kampanju koje su ciljale građane Ukrajine.
Twitter je u ponedjeljak počeo i označavati sadržaje koji imaju poveznice s ruskim državnim medijima. Od početka rata u Ukrajini korisnici su, prema Twitteru, objavili poveznice na državne medije oko 45.000 puta dnevno. Schaake, koja sad radi u centru za kibernetičke odredbe na Stanfordu kaže da mjere nisu dovoljne. Kompanije, ‘moraju blokirati rusku propagandu i uspostaviti jasnija pravila vezana uz vjeru u ljudska prava i demokraciju koja se mogu primjeniti i na drugim mjestima.
“Intervencije koje se poduzimaju pod velikim pritiskom također podcrtavaju stvari koje se nisu obavile jako dugo vremena”, kaže Schaake.
Drugi stručnjaci također upozoravaju na negativne posljedice blokiranja društvenih mreža u Rusiji.
“Riječ je o najvažnijim mjestivma za javnu debatu”, rekao je Andrei Soldatov, rustki novinar i stručnjak za cenzuru.
“Niti jednom Rusu neće biti drago vidjeti blokadu cijelog Facebooka”.
Dobar primjer ove situacije vidimo kod Telegrama koji se u Rusiji i Ukrajini trenutno koristi za za dijeljenje slika, videa i informacija o ratu, ali od nedavno je postao terenom za borbu dezinformacijama.
Telegram pod pritiskom
Pavel Durov, osnivač Telegrama objavio je da razmišlja o blokiranju nekolicine kanala vezanih uz rat na teritoriju Ukrajine zato jer potiče sukob i etničku mržnju. Korisnici su reagirali burno, tvrdeći da Telegram nudi nezavisne informacije, što je Durova nagovorilo da od prvotnog plana – odustane.
U Meti koja kontrolira Instagram i WhatsApp je situacija, riječima dva anonimna tamošnja zaposlenika, ‘haotična’ zbog hrpe ruskih dezinformacija koja se širi njihovim aplikacijama. Ruski stručnjaci koji rade u Metinom timu za sigurnost koji prepoznaje i odstranjuje sponzorirane dezinformacija s Facebooka i Instagrama neprestano rade te često komuniciraju s kolegama iz Twittera, YouTubea i ostalih kompanija.
Metin sigurnosni tim je proveo jako puno vremena raspravljajući o blokadi Sputnika i RT-a. Druga opcija bilo bi označavanje njihovih objava kako bi korisnici jasno mogli vidjeti otkud dolaze. RT i Sputnik su “ključni elementi u ruskom ekosustavu dezinformacija i propagande.”
Metini direktori su odbijali odobriti ove poteze uz tvrdnju da bi tako razljutili Rusiju. Nakon što je rat započeo, Nick Clegg je potvrdio da će kompanija blokirati pristup RT-u i Sputniku u EU.
Tehnološke kompanije danas se suočavaju sa dvije vrste zahtjeva – Rusija od njih traži cenzuru objava koje šire informacije unutar države. Moskva je već ograničila pristup Facebooku i Twitteru, a na meti bi se uskoro mogao naći i YouTube. Rusija je u početkom sedmice također od Googlea tražila da Google blokira reklame vezane uz rat, što je slijedilo nakon što im je u nedjelju naređeno da odblokiraju državne medijske kuće koje obavještavaju o Ukrajini.
Zapadni dužnosnici u isto vrijeme inzistiraju da Meta, Twitter i ostali blokiraju ruske državne medije i propagandu. Vođe Estonije, Latvije, Litve i Poljske pisali su Meti, Googleu, YouTubeu i Twitteru da blokiraju račune koji pripadaju ruskoj vladi i njihovim službenim medijima.
“Pružatelji online platformi i tehnološke kompanije moraju zauzeti stav dok autoritativni režimi otvorenost našeg društva koriste kao oružje za potkopavanje mira i demokracije”, piše u pismu.