Međunarodna energetska agencija (International Energy Agency) IEA objavila je svoj redovni godišnji izvještaj World Energy Outlook 2020, u kojem se analiziraju svjetski trendovi u proizvodnji energije.
Ovogodišnji izvještaj, očekivano, ističe veliku nesigurnost koja vlada u svijetu zbog koronakrize, a koja bi mogla imati velik utjecaj na razvoj ekonomije i globalnog korištenja energije u naredne dvije decenije.
Do 2040. godine se, tako, sada predviđa čak 43% viša proizvodnja električne energije iz solarnih izvora nego je to bilo očekivano do 2018. godine. Kao glavni pokretač veće potražnje za solarnim elektranama ističe se rapidni pad njihovih cijena, koje su sada 20 do 50% niže nego su ranija predviđanja govorila.
Rekordno niske cijene
Ova tehnologija u velikim je zemljama danas jeftinija za proizvodnju električne energije od ugljena i prirodnog plina. Cijene ponegdje, gdje su povoljni finansijski uvjeti i državne politike, padaju i ispod 20 američkih dolara po megavatsatu, čineći solarne fotonaponske sisteme najjeftinijim izvorom električne energije u historiji. U vropi se cijene solarnih sistema kreću na nivoima od 30 do 60 USD/MWh, dok su u Kini i Indiji, zaslugom raznih državnih poticaja, pale a 20 do 40 USD/MWh (prema podacima za 2019. godinu).
Za pad cijene fotonaponskih sistema zaslužan je i lak pristup relativno jeftinom kapitalu, koji potiče i razvoj te pad cijene vjetroelektrana na kopnu i moru. Uzevši u obzir takva kretanja na tržištu, IEA je revidirala svoja očekivanja za razdoblje do 2040. godine, pa sada predviđa da će proizvodnja iz elektrana pogonjenih vjetrom i suncem već 2035. godine premašiti sve druge izvore električne energije.
Rast obnovljivih izvora, ali nedovoljan?
Pandemija koronavirusa tokom 2020. najviše će utjecati na proizvodnju energije iz ugljena. Procjenjuje se da će ona pasti za oko 8%, te da se od tog pada neće oporaviti, već da će u naredne dvije decenije pad outputa iz ugljena samo nastaviti padati. Stabilan rast očekuje se kod nuklearnih, hidro i plinskih elektrana, no jedino obnovljivi izvori (vjetar i solari) imat će značajno brži rast.
Za 20 godina, procjenjuje IEA, obnovljivi izvori energije zadovoljavat će 63% globalne potražnje za energijom. Unatoč tome, svijet bi tek 2070. godine mogao postići ugljičnu neutralnost – tek 20 godina nakon Pariškim sporazumom zadanog roka. Postizanje neto nultih emisija CO2 do 2050. godine zaustavilo bi globalno zatopljenje ispod 1,5°C, granice koja se uzima kao “tačka bez povratka”.