Naučnici su iskopali fragmente DNK koji stare milion godina. Pronađeni ispod dna Škotskog mora (Scotia sea), sjeverno od Antarktika, ti fragmenti organskog materijala mogu biti od neprocjenjive vrijednosti u iscrtavanju historije regije, odnosno onoga što je živjelo u okeanu i u kojim vremenskim rasponima.
Obzirom da je riječ o sedimentnoj drevnoj DNK, tehnički je nazvana sedaDNK.
Pronađeni uzorci vjerovatno će se pokazati korisnima u tekućim naporima da se shvati kako klimatske promjene mogu utjecati na Antarktiku u budućnosti.
“Ovo se sastoji od daleko najstarije autentične morske sedaDNK do sada”, kaže morska ekologinja Linda Armbrecht sa Sveučilišta Tasmanije u Australiji.
SedaDNK se nalazi u mnogim okruženjima, uključujući zemaljske špilje i subarktički permafrost, u kojima su pronađeni sedaDNK starosti 400.000 odnosno 650.000 godina.
Niske temperature, niska razina kisika i nedostatak UV zračenja čine polarna morska okruženja poput Škotskog mora sjajnim lokacijama za sedaDNK da ostane netaknuta. Uzorak spomenutog sedaDNK izvađen je s okeanskog dna 2019. godine i prošao je kroz sveobuhvatan proces kontrole kontaminacije kako bi se osiguralo da su markeri starosti ugrađeni u materijal tačni.
Osim navedenog, naučnici su otkrili i dijatomeje (jednostanične organizme) koji datiraju prije 540.000 godina. Sve ovo pomaže u našem pregledu kako se ovaj dio svijeta razvijao u prdavnim vremenima. Tim je uspio povezati obilje dijatomeja s toplijim razdobljima – od kojih je posljednje u Škotskom moru bilo prije oko 14.500 godina. To je dovelo do povećanja ukupne aktivnosti morskog života u regiji Antarktika.
“Ovo je zanimljiva i važna promjena koja je povezana sa svjetskim i brzim porastom razine mora i ogromnim gubitkom leda na Antarktici zbog prirodnog zagrijavanja”, kaže geolog Michael Weber sa Sveučilišta u Bonnu u Njemačkoj.
Ova najnovija studija, objavljena u naučnom časopisu Nature Communications, dokaz je da tehnike sedaDNK mogu biti korisne u rekonstrukciji ekosustava od prije stotina hiljada godina, dajući nam potpuno novu razinu uvida u to kako su se svjetski oceani promijenili.
Naučnici neprestano napreduju u vađenju tih drevnih fragmenata DNK iz zemlje i uklanjanju ‘buke’ i smetnji koje ostavlja sva moderna DNK, kako bi dobili autentičan pogled na prošlost. Bolje razumijevanje o prošlim klimatskim promjenama i načinu na koji je oceanski ekosustav reagirao znači točnije modele i predviđanja za ono što bi se sljedeće moglo dogoditi oko Južnog pola.
Antarktika je jedno od najosjetljivijih područja na klimatske promjene na Zemlji, a proučavanje prošlih i sadašnjih odgovora ovog polarnog morskog ekosustava na promjene okoliša hitno je pitanje, zaključuju autori studije, prenosi Science Alert.