Prosječan mozak odrasle osobe teži između 1300 i 1400 grama i dugačak je oko 15 centimetara, ali nije uvijek bilo tako.
Studija objavljena u časopisu Brain, Behavior and Evolution, ističe kako se u posljednjih 50 hiljadu godina veličina ljudskog mozga smanjila. I to značajno. Kako u studiji ističe znanstvenik iz Prirodoslovnog muzeja u Los Angelesu, J. M. Stibel, veličina ljudskog mozga smanjila se za više od pet posto kod modernih ljudi, u odnosu na naše pretke.
Promjene u veličini tijela, čini se da objašnjavaju posljednje promjene u veličini mozga. Uz iznimku modernih uzoraka, encefalizacijske razine ostale su prilično stabilne u posljednjih 50 hiljada godina. Iako je moderni uzorak mozga pokazao relativno nisku razinu encefalizacije, povećanje BMI (body mass index, op. a.), čini se odgovornim za promjenu u veličini”, objašnjava Stibel te dodaje kako rezultati njegovog istraživanja sugeriraju da je relativno nedavno smanjenje veličine mozga, odgovor na promjene u fiziologiji, pogotovo u odnosu mase tijela i veličine glave.
Navodi i kako postoje snažni dokazi o povezanosti između veličine mozga i kognitivnih funkcija kod čovjeka.
“Nedostatak strukturnih promjena koje su mozak učinile učinkovitim i značajno smanjenje u velilčini mozga, mogli bi dovesti do smanjenja kognitivnih funkcija”, upozorava autor.
Problem je, ističe Stibel, što podaci iz drugih studija pokazuju da su se, uz evolucionalno smanjenje veličine mozga, smanjivale i kognitivne sposobnosti. Naime, brojne su studije pokazale kako se, tijekom 20. stoljeća, u industrijski razvijenim zemljama, povećavao prosječan kvocjent inteligencije stanovništva. To se objašnjavalo boljim uvjetima života, obrazovanjem, razvojem tehnologije i okolišnim uvjetima. Podaci posljednjih 30 godina baš i nisu ohrabrujući. U najrazvijenijim zemljama svijeta bilježi se pad razine kvocjenta inteligencije, za šta znanstvenici ne mogu u potpunosti pronaći objašnjenje.
Nije jasno mogu li fizičke promjene mozga ili genetske predispozicije u konačnici dovesti do negativnog utjecaja na kognitivne sposobnosti čovjeka, napominje Stibel na kraju dodavši kako bi trebalo dodatno provjeriti kretanje kvocjenta inteligencije i u budućnosti, prenosi Krager.